Friday, April 3, 2020

Nika Duraković: Koronavirus, lažne vijesti i mladenački optimizam


Ana Dokler nedavno je na internetskoj stranici Medijska pismenost – abeceda za 21. stoljeće objavila tekst Društvene mreže i platforme u borbi protiv dezinformacija o koronavirusu. On me je naveo na razmišljanje o ovome kriznom razdoblju i problemu lažnih vijesti.


GAM (arhiva)
Tijekom svjetske pandemije koronavirusa na internetu susrećemo mnoge neprovjerene i lažne informacije o njegovu nastanku i prijenosu. Ljudi nude razne lažne savjete o sprječavanju njegova širenja. Pročitala sam, primjerice, jedan članak u kojem su pojedinci tvrdili da se koronavirus može liječiti pijenjem vrućega čaja od limuna i sode bikarbone.  

Ana Dokler nedavno je na internetskoj stranici  Medijska pismenost – abeceda za 21. stoljeće objavila tekst Društvene mreže i platforme u borbi protiv dezinformacija o koronavirusu (https://www.medijskapismenost.hr/drustvene-mreze-i-platforme-u-borbi-protiv-dezinformacija-o-koronavirusu/). On me je naveo na razmišljanje o ovome kriznom razdoblju i problemu lažnih vijesti.

Ondje piše kako je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) novonastalu situaciju nazvala infodemijom, upravo „zbog obilja različitih informacija čiju točnost nije uvijek lako provjeriti“. O spomenutom se virusu općenito jako malo zna te bilo kakva nagađanja dodatno otežavaju situaciju, koja trenutno nije bajna. Prema provjerenim podatcima lažne vijesti o koronavirusu vladaju društvenim mrežama. Iz priopćenja američke organizacije NewsGuard saznajemo „da su tijekom posljednjih 90 dana objave s internetskih stranica Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti i Svjetske zdravstvene organizacije dobile 364.483 angažmana, odnosno lajkova, dijeljenja i komentara na društvenim mrežama“, dok je tijekom toga istoga razdoblja  „75 američkih stranica, za koje je NewsGuard ustanovio da su objavile dezinformacije o koronavirusu, dobilo (…) ukupno 52.053.542 angažmana“, što je iznimno velika razlika.

To je po mojem mišljenju jako loše. U ovoj situaciji svi bismo trebali vjerovati pouzdanim izvorima informacija, odnosno zdravstvenim organizacijama, lokalnim ministarstvima zdravstva, znanstvenicima, liječnicima, političarima koji su trenutno najvažniji i koji prenose sve nove i provjerene informacije (premijerima, predsjednicima, ministrima zdravstva itd.). Zato pojedinci ne bi smjeli iznositi svoje načine sprječavanja širenja zaraze ili liječenja, ali isto tako ni prenositi lažne informacije o npr. „velikom“ porastu broja umrlih ljudi itd. Tako samo šire paniku koja može zastrašiti ljude i ostaviti utjecaj najviše na njihovo psihičko zdravlje i sigurnost.

Naravno, izazovno je ograničiti širenje netočnih i neprovjerenih informacija te je zapravo tu najvažnija odgovornost pojedinaca. Zato su „neke od najvećih svjetskih platformi objavile (…) ovih dana da surađuju jedne s drugima i s vladinim zdravstvenim agencijama kako bi ljudima osigurale točne informacije o novom koronavirusu i bolesti COVID-19.“ Društvene mreže Facebook, Google, YouTube, Microsoft, LinkedIn, Reddit i Twitter zajedno su izjavile kako se bore protiv neistinitih informacija o virusu i nastoje u suradnji s vladinim zdravstvenim agencijama dijeliti vjerodostojne sadržaje.

Trenutno je za nas, stanovnike Hrvatske, najsigurnije pratiti informacije na internetskim stranicama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo i Svjetske zdravstvene organizacije. Također, pokrenuta je i nova službena stranica Vlade za pravodobne i točne informacije o koronavirusu. Naravno, možemo pratiti i medije koji se oslanjaju na provjerene, službene informacije.

GAM (arhiva)
Sve u svemu, slažem se s člankom koji je napisala Ana Dokler. Mislim da je jako važno ne prenositi neistinite informacije kako bismo spriječili širenje panike među ljudima. Svima nam je ovo nepoznati virus. Znanstvenici govore da je sličan gripi, ali da kod svake osobe reagira drukčije te da ništa na toj razini ne mogu predvidjeti. Ja sam kao mlada osoba puna optimizma, na početku izbijanja epidemije uistinu mislila da će to brže završiti nego što je sada procijenjeno koliko bi ovo stanje moglo potrajati. Čak se i sada nadam da će proći do iduće školske godine. Ono što mi se u ovoj situaciji najviše ne sviđa jest to da se ne mogu družiti sa svojim prijateljima i rodbinom, već moram cijelo vrijeme biti zatvorena u kući, odnosno vrlo rijetko izlazim iz nje. Međutim, tu novonastalu situaciju rješavamo putem videopoziva te se tako čujem s njima. Važno je napomenuti da moramo biti odgovorni, a to možemo učiniti na više načina. Trebamo prati ruke, ne izlaziti često van, biti barem dva metra odvojeni od druge osobe kada smo izvan udobnosti svoga doma i, naravno, ne širiti lažne vijesti o koronavirusu. I za kraj, ono što je najvažnije, moramo biti puni optimizma jer upravo on će nam najviše pomoći da se izvučemo iz ove pandemije.   

Nika Duraković (1.3)

Izvor informacija za rad bio je sljedeći članak:
Dokler, Ana. 2020. Društvene mreže i platforme u borbi protiv dezinformacija o koronavirusu. https://www.medijskapismenost.hr/drustvene-mreze-i-platforme-u-borbi-protiv-dezinformacija-o-koronavirusu (pristupljeno 18. ožujka 2020.).

Sunday, March 22, 2020

Pismo podrške: „Ostanimo doma“


Dragi učenici, profesori i svi djelatnici GAM-a, nadam se da ste svi dobro u svojim domovima, da se družite s ukućanima i da ste našli zanimacije za ovo teško razdoblje koje nas je snašlo. Uvjerena sam da svi pratite vijesti i upoznati ste s novostima koje se događaju u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj.

Koronavirus došao nas je podsjetiti da su materijalne stvari nebitne i nadomjestive, ali ljudski život, on je nepovratan. Zdravlje je na prvom mjestu i zbog toga slušajmo odredbe Stožera civilne zaštite i ostanimo doma. Znam da je teško biti doma, pogotovo kad je ovako lijepo vrijeme i istina je da mi mladi nismo rizična skupina, ali moramo paziti na svoje bake i djedove, none i noniće jer mi smo ti koji ih u ovim trenucima možemo čuvati.

Isto tako u rizičnoj su skupini možda nečiji brat  i sestra, nečiji mama i tata koji imaju narušen imunološki sustav. Moramo pokazati složnost i brigu jednih za druge kako bismo ovo što lakše i brže prebrodili. Stvarno nije lako, još i ovaj potres jutros u Zagrebu. Vjerujem da većina ljudi ima nekog prijatelja, člana obitelji ili poznanika u Zagrebu. Nije nam svejedno čuti da se odlomio komad katedrale, da je jedna djevojka naših godina u kritičnom stanju, da su komadi zgrada padali po ulicama i to u Zagrebu, glavnom gradu Lijepe Naše. Nedaće su nas zahvatile i ne mogu reći da ne može gore jer uvijek može, ali možemo ovo sve prebroditi. Naša vojska i policija brinu se za osobe kojima su porušeni domovi u Zagrebu i nemaju siguran krov nad glavom, dok naši zdravstveni radnici vode brigu o zaraženim i bolesnim ljudima. Mi isto možemo pomoći u borbi protiv ovog virusa, ostanimo doma jer na taj način sprječavamo širenje zaraze.

Svi mi želimo da se stvari vrate na staro, da možemo opet slobodno izlaziti, ići u školu, ali, nažalost, sada je kritično stanje i ako se malo ne strpimo i ne odreknemo se nekih navika, steći će nas ista sudbina kao i naše susjede Talijane. Gledajući Italiju u kojoj dnevno umre oko 600 ljudi, trebamo shvatiti ozbiljnost ove situacije i ostati doma. Nadam se da će se sve ovo brzo završiti, da ćemo se ponovno vratiti u školske klupe i proživljavati naše uobičajene dane.

Lucija Žeželj, 2.4

Thursday, March 12, 2020

Anamaria Matušek (Sedmi – Skype!)

Sedmi – Skype!


Dana 7. veljače učenice drugoga razreda Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka, koje su ujedno i članice novinarske skupine, Lucija Kamber i Lucija Žeželj započele su svoj veliki projekt. One su voditeljice emisije Sedmi – Skype! u kojoj preko Skypea razgovaraju s drugim osobama o aktualnim temama.

U prvoj emisiji ugostile su Anamariju Matušek, studenticu koja je, nakon završetka srednje škole, odlučila studirati u Kini. Zbog svima poznate zdravstvene situacije nedavno se vratila u svoju rodnu zemlju te pristala na intervju s našim učenicama.

Isprva su razgovarale o koronavirusu, kako se osjećala kada se pojavio, kako je njezin život izgledao ranije, a potom i o razlikama u načinu života u Kini i na našem području.

Pogledajte petominutni video, koji su pripremile članice filmske skupine, s najzanimljivijim dijelovima razgovora: https://vimeo.com/397219012.

Nikolina Pravdica (2.4)