Saturday, November 29, 2014

Luka Banović na Međunarodnoj olimpijadi mladih znanstvenika

Luka Banović (1.5) razgovara s novinarkom Anom Crnković (1.4)
Luka Banović, učenik 1.5 razreda, uskoro će sudjelovati na Međunarodnoj olimpijadi mladih znanstvenika u Argentini. Odlučili smo razgovarati s njime te saznati nešto više o tome.

Riječ je o natjecanju koje obuhvaća znanja iz fizike, kemije i biologije, a na kojem sudjeluju  učenici do 15 godina iz cijelog svijeta. Luku su pozvali u Zagreb na testiranje (zbog njegovih odličnih postignuća) i izabrali ga kao jednog od šest učenika koji će predstavljati Hrvatsku. Natjecanje se održava u argentinskom gradu Mendozi, koji je nešto manji od Rijeke, a smješten je blizu najvišeg američkog vrha, u argentinskoj regiji Cyo. Također, to je polupustinjsko područje poznato po dobru vinu. 

Samo natjecanje traje od 2. do 11. prosinca, a sastoji se od ukupno tri ispita. Prva dva ispita obavljaju se pojedinačno, a treći u timovima. Svaki je ispit odvojen danom odmora tijekom kojega se najčešće odlazi na neki izlet ili razgledavanje grada. Na prvom ispitu dobivaju se zadaci višestrukog izbora, sve skupa trideset zadataka, po deset iz svake kategorije (fizika, kemija, biologija), a ponuđena su četiri odgovora. Drugi se ispit službeno zove teorija iako, kako Luka kaže, nema veze s teorijom. Također se rješavaju zadaci iz sve tri kategorije. Treći je ispit eksperimentalni dio koji se radi timski (tri su člana u jednom timu iz iste države). Rješavaju se tri pokusa, po jedan iz svake kategorije. Na kraju se bodovi zbrajaju tako da se pojedinačno, dakle svakom učeniku posebno, zbroje bodovi skupljeni na prva dva ispita s bodovima koji su postignuti s timom. Ukupno je moguće ostvariti 100 bodova. Ovisno o broju dobivenih bodova, moguće je osvojiti zlatnu, srebrnu ili brončanu medalju.

Naš se učenik marljivo priprema
za Međunarodnu olimpijadu mladih znanstvenika
Jesi li već upoznao ostale učenike koji s tobom predstavljaju Hrvatsku?

– Da, zapravo zanimljivo je kako ove godine idemo nas šestorica, bez ijedne cure. Sve ih znam otprije, s natjecanja i ovog posljednjeg testiranja u Zagrebu.

Znaš li možda kada krećete i gdje ćete biti smješteni?

– Ne znam točno kada su nam letovi, ali znam da se kreće dan ranije iz Zagreba. Imamo let do Pariza, zatim let do Santiaga te na kraju let u Mendozu. Sve skupa tri leta po 24 sata u oba smjera. Kad dođemo u Mendozu, smjestit će nas u hotel Savoia koji nije u samom centru grada. Hotel je predivan, ali većinu smo vremena potpuno izolirani i od naših mentora i od ostalih učenika. Naravno, ima i trenutaka u kojima smo, nažalost, odvojeni od ostatka svijeta – oduzeti su nam mobiteli.

Je li ti ovo prvi put da sudjeluješ u ovakvoj vrsti natjecanja? Imaš li neka očekivanja?

– Da, ovo mi je prvi put. Znam da je prošle godine ekipa osvojila dvije bronce. Ja se, usprkos jakoj konkurenciji, svejedno nadam medalji, a vidjet ćemo kako će biti.

Iako je prvenstveno riječ o natjecanju, jesi li uzbuđen zbog putovanja i činjenice da ideš u Argentinu?

– Jako sam uzbuđen i jedva čekam. Naravno da bi svatko volio ići na tako daleki put. To je potpuno drugačije iskustvo, drugi dio svijeta, a i u Argentini je sada ljeto. Zapravo, volio bih da sve ovo skupa traje još duže.

Ana Crnković (1.4)

Sunday, November 16, 2014

Laura Šalov i Tara Pirija u novoj kazališnoj predstavi

Laura Šalov iza sebe već ima
zapažene nastupe na LiDraNu
Dana 27. i 28. listopada 2014. godine u HKD-u na Sušaku Dramski studio za djecu i mlade ZIM (Zajc i Malik – Mladi za mlade) premijerno je izveo predstavu Ja glumac. Režiju potpisuje Renata Carola Gatica. Autorica je teksta, dramaturginja i asistentica redateljice Rebecca Agić.

Radi se o dvije predstave prema istom konceptu, s razlikom da su prvu odigrali stariji polaznici ZIM-a u ponedjeljak, 27. listopada, a drugu mlađa grupa u utorak, 28. listopada. U predstavi glume dvije učenice GAM-a: Laura Šalov iz 3.3 i Tara Pirija iz 1.3 razreda.

Predstava se pripremala sedam mjeseci i kombinacija je žive igre na sceni i snimljenog videomaterijala u kojem polaznici govore o sebi i svojem odnosu prema kazalištu. Glumci pak na sceni igraju sami sebe.

Predstava je namijenjena širokoj publici koju se nastoji potaknuti na razmišljanje o tome kako naizgled neostvariv san može postati stvarnost. 

U predstavi je ostvarena suradnja s Akademijom primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. Studenti su, pod mentorstvom svojih profesora, osmislili scenografiju (Liberta Mišan i Nevena Živić), kostimografiju (Lucija Polonijo i Nevena Živić) i videoprodukciju (Glorija Dragičević, Dora Filipović, Jasmina Jakopanec, Dorian Mataija, Nika Pavlović, Ivana Zavidić i Romina Tominić). U videu sudjeluju Rade Šerbedžija, Dean Krivačić te glumci Hrvatske drame Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca.

Antonela Antić, 4.1

Thursday, November 13, 2014

Pokus iz fizike

Učenici 4.4 razreda predstavili cameru obscuru


Učenici 4.4 razreda došli su na ideju pokusom prikazati način rada camere obscure u čemu ih je podržala njihova nastavnica fizike Ana Buchberger Đaković.

Napravili su kartonsku kutiju koju su izvana obojili tamnim bojama kako bi unutar kutije bilo što tamnije. Nešto slično skicirao je Leonardo da Vinci još 1500. godine.


Camera obscura preteča je svih aparata za fotografsko snimanje. Izvorni naziv camera obscura potječe iz Italije (camera = soba, prostorija; obscura = zamračen, mračan). Slikari su je koristili sve do kraja 19. stoljeća kako bi, na osnovi obrisa pejzaža ili osoba, stvarali uvjerljive slike.


Što su i kako učenici zapravo prezentirali? Napravili su veliku kartonsku kutiju koja je na strani okrenutoj prema prozoru, tj. izvoru svjetlosti, imala samo jednu rupicu. Kroz nju su ulazile zrake svjetlosti te na suprotnoj strani kutije činile obrnutu sliku. Dok smo sjedile u kutiji, ispred sebe vidjele smo zgradu koja je iza nas i klimu na njoj. Učenici su nam detaljno objasnili način na koji se izvodi pokus.

Tekst: Eugenia Berčić i Damjana Zoroja, 2.4
Fotografije: Ivan Petrinić, 4.4

Sunday, November 9, 2014

Putovima glagoljice – terenska nastava u Istri

Učenici 1.3, 1.5, 2.4 i 2.5 razreda u listopadu su krenuli putovima glagoljice te držali izlaganja o glagoljskim spomenicima i istarskim mjestima.

Izlaganje učenika
Sa svojim smo se nastavnicima hrvatskoga jezika i školskom knjižničarkom 24. listopada uputili u Istru kako bismo naučili nešto više o povijesti glagoljskih spomenika. U autobusu je, kao i uvijek, od rana jutra vladala vesela atmosfera. Sigurni smo da uz harmoniku i pjesmu nikome nije bilo dosadno. Tijekom dana predstavljali smo važne glagoljske spomenike i istarska mjesta.
Vrata Huma (Aleja glagoljaša)

Prvo odredište bio je Beram i crkvica sv. Marije na Škriljinah. Posebnu smo pozornost posvetili jednom od najvrjednijih djela istarskog srednjovjekovnog slikarstva, freski Ples mrtvaca koja nam svima šalje poruku; bez obzira tko smo, na kraju svi isto završavamo.

Zatim smo krenuli prema Roču i romaničkoj crkvici sv. Roka iz XIV. stoljeća. U njoj se nalaze dva sloja freski: prikaz mučeništva sv. Petra i Pavla iz XIV. te Maiestas Domini i apostoli iz druge polovice XV. st. U Roču smo posjetili i crkvu sv. Antuna opata u kojoj je otkriven Ročki glagoljski abecedarij koji je nastao oko 1200. godine.

Na putu do Huma slušali smo izlaganja učenika o Aleji glagoljaša koja je nastajala tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća. Riječ je o nizu od 11 spomen-obilježja posvećenih glagoljaštvu i glagoljašima. Inicijator je projekta Čakavskoga sabora Josip Bratulić, a autor skulptura Želimir Janeš.

Aleja glagoljaša počinje glagoljskim slovom S, službenim znakom Čakavskoga sabora. Prvo se spomen-obilježje naziva: Stup Čakavskoga sabora. Zatim slijede: Stol Ćirila i Metoda, Katedra Klimenta Ohridskoga, Glagoljski lapidarij, Klanac hrvatskoga Lucidara, Vidikovac Grgura Ninskoga, Uspon Istarskoga razvoda, Zid hrvatskih protestanata i heretika, Odmorište žakna Jurja, Spomenik otporu i slobodi te Vrata Huma.


 
Glagoljski lapidarij (Aleja glagoljaša) 
Grad Hum nosi naziv najmanjeg grada na svijetu. Legenda kaže da je nastao kao zadnje mjesto u dolini rijeke Mirne te za njega više nije bilo dovoljno kamenja, pa su divovi odlučili sagraditi najmanji grad na svijetu. Na ulazu u grad stoje velika bakrena vrata koja su ukrašena medaljonima koji predstavljaju mjesece u godini.

Nakon poučne nastave kušali smo tradicionalna istarska jela u jednome restoranu te se nakon naporna dana opustili i zapjevali uz učenike glazbenike koji su nas nesebično počastili svojom svirkom.

Damjana Zoroja, 2.4