Kazalište priča

Naziv izložbe

Muzej grada Rijeke uvijek je bogat raznovrsnim programima, izložbama i aktivnostima, a ovaj put u suradnji s riječkim HNK-om organizirana je izložba Kazalište priča autorice Deborah Pustišek.

Razredi 2.2 i 3.4 posjetili su izložbu 4. prosinca 2015. pod vodstvom profesora Gorana Krapića. Zanimljivim slikama, raznovrsnim dokumentima, predivnim kazališnim kostimima, filmom te raznim pričama i zanimljivostima koje je izdvojila kustosica Ema Aničić navedena su dva razreda dobila vrlo dobru predodžbu o uvjetima nastanka i razvoja HNK-a u Rijeci, njegovim najznačajnijim predstavama te važnosti ne samo za umjetnost već i za sam grad općenito.

Prvi plakat

Izložba je pratila kronološki slijed nastanka i razvoja riječkog kazališta. Paralelno uz slike bili su izloženi razni dokumenti i kostimi kako bi bolje dočarali vrijeme u kojem su se izvodile predstave te kako su se iste predstave mijenjale tijekom povijesti. Na prvom katu vidjeli smo nacrte za izradu kazališta poznatih bečkih arhitekata Fellnera i Helmera. Osobito zanimanje i pokoji bljesak fotoaparata izmamio je prvi plakat kazališta, koji je najavljivao predstavu Aida. Predlošci kostima te sami kostimi od kojih su se neki još donedavno koristili u predstavama s likovima ljubavnih parova bili su jedinstveni i nezaobilazni dio izložbe. Upoznali smo se bolje s velikim Ivanom pl. Zajcom po kojem je kazalište dobilo ime te vidjeli nekoliko jedinih sačuvanih predmeta iz njegova života. Po veličini njegova mantila zaključili smo da je bio vrlo nizak. Na drugom katu doznali smo tko je bila poznata junakinja grada Rijeke, Karolina Riječka, također vrlo bitna osoba riječkog kazališnog repertoara. Na zidu smo mogli vidjeti projekciju filma o njezinu životu i važnosti. Kako nas je njezin model pratio pogledom i simboličnim brodom na glavi od kojeg je spasila Rijeku, shvatili smo da će ona uvijek biti prisutna u svome gradu. Uže podatke o funkcioniranju kazališta pročitali smo iz dnevnika Drage Gervaisa. Na samom kraju doznali smo ponešto i o ruskim scenografima Kučinskom i Žedrinskom te aktualnom scenografu Daliboru Laginji. Zanimljivo je napomenuti kako je kazalište bilo prva zgrada sa sustavom električne energije u gradu te da su braća Klimt svojim radovima uljepšala njezinu unutrašnjost.

Za sve koji dijele zanimanje za kazalište izložba je otvorena do 31. prosinca 2015. Nakon izložbe vrijedilo bi posjetiti i sam HNK Ivana pl. Zajca te tako dobiti cjelovitiju sliku povijesti riječkoga kazališta.

Jedini sačuvani Zajčevi predmeti

David Bernetić (3.4)