Skip to main content

DAN ŠKOLE: Potraga za izvanzemaljcima

U učionici 304 od 14:40 do 15:40 profesor fizike Petar Jelača održao je jedno vrlo zanimljivo predavanje pod naslovom „Potraga za izvanzemaljcima“. Na interaktivan način približio nam je i protumačio razna pitanja i nedoumice vezane za astrobiologiju. Predavanje se sastojalo od dva dijela. 

U prvom dijelu profesor nam je razjasnio šarolikost i rasprostranjenost života na Zemlji te pitanje „Što su to zapravo uvjeti života?“ Kada se nas ljude pita da nabrojimo uvjete života, svatko bi rekao: „Umjerene temperature, dovoljno hrane i topli krevet“.  No svijet je toliko velik i raznolik da ljudi ni ne mogu pojmiti u kakvim se sve uvjetima odvija život i kakvi sve raznoliki i posebni organizmi postoje. Primjerice, neke bakterije mogu živjeti u ekstremnim uvjetima kao što su iznimno visoke ili pak niske temperature. U jednom kalifornijskom jezeru znanstvenici su pronašli bakteriju koja, kad joj ponestane fosfora, u sebe ugrađuje arsen. Fascinantno je to što je arsen otrovan. Još stotine i stotine takvih slučajeva postoje, a da mi to ni ne primjećujemo jer je takav oblik života ljudskom oku nevidljiv. Zašto je bilo potrebno sve ovo naglasiti? Upravo zato što se treba postaviti pitanje „Što znanstvenici traže kada netko spomene izvanzemaljski život?“ Traže li mala zelena stvorenja koja putuju na letećim tanjurima ili nešto puno, puno jednostavnije; nešto iz čega se i razvio život onakav kakav je danas na Zemlji. Riječ je o vrlo jednostavnim i primitivnim organizmima. Jer ako na Zemlji postoji takav oblik života, tj. oblik života u iznimno ekstremnim uvjetima, zašto ne bi postojao i izvan Zemlje u također istim takvim ekstremnim  sredinama. Kod traženja takvog oblika života jako su aktualni sateliti plinovitih divova, primjerice, Jupiterov satelit Europa. To je bilo to što se tiče prvog dijela predavanja.

U drugom dijelu profesor je iznio niz činjenica i teorija vezanih za ono što ljudi zamišljaju pri pomisli na izvanzemaljce; tehnološke inteligentne civilizacije. Ovakve teme otvaraju brojna pitanja zato što se uvijek možemo pitati: „Ako postoje takve civilizacije, zašto nisu ostvarile kontakt s nama?“ ili, pak, „Ako postoje takve civilizacije,  zašto bi uopće kontaktirale s nama?“ Zanimljivo je to što smo mi ljudi čak pokušali stupiti u kontakt s izvanzemaljcima šaljući razne sonde u svemir, no još uvijek nema odgovora. Predavanje je profesor završio nečim čime bih i ja završila ovaj članak. Radi se o citatu koji na jedan šaljiv i jednostavan način daje odgovor  upravo na ovu temu.

„Postoje dvije mogućnosti: ili smo sami u svemiru ili nismo sami u svemiru. Obje su zastrašujuće.“ (Arthur C. Clark)

Maritea Arelić (1.4)

Popular posts from this blog

Svečana podjela razrednih svjedodžbi maturantima (2024./2025.)

U utorak, 1. srpnja 2025.,   održala se svečana podjela razrednih svjedodžbi našim maturantima. Učenici generacije s ravnateljem Ove smo godine proglasili čak pet učenika/ica generacije. To su Cristina Reš, Krešimir Bravić, Nereo Rundić, Lana Milani i Karlo Ahel. Sportašicom generacije proglašena je učenica Zoa Vivoda. S njima smo razgovarali tijekom ove nastavne godine te možete pročitati sljedeće intervjue:  https://gam-rijeka.blogspot.com/2025/06/odlazak-izvrsne-generacije-maturanata.html i https://gam-rijeka.blogspot.com/2025/02/zoa-vivoda-maturantica-i-taekwondo.html . Sportašica generacije s ravnateljem Nagrađeni su sljedeći učenici: Cristina Reš (4.1), Ernest Podobnik (4.2), Andrej Ažman, Brigita Smoković (4.3), Krešimir Bravić, Nikola Kaštelan, Toni Cecić Karuzić, Nereo Rundić, Lana Trglavčnik, Tea Tirić, Helena Marušić, Ana Injac, Anna Lena Živković, Dora Špiljak, Tomislav Štefanac (4.4) te Karlo Ahel, Lana Milani, Ivan Pađen, Borna Čizmarević i Nino Spinčić (4.5...

Razgovor s nagrađenom nastavnicom Glorijom Mavrinac: „Smatram da je ta nagrada lijepo priznanje, ali to nije srž moga posla.“

„Smatram da je ta nagrada lijepo priznanje, ali to nije srž moga posla.“ U razgovoru s profesoricom hrvatskoga jezika Glorijom Mavrinac saznali smo kako je odlučila postati nastavnica hrvatskoga jezika, tko su joj bili uzori i što je inspirira u njezinu radu. Podijelila je s nama što joj najviše znači u radu s učenicima te koja gradiva najradije predaje. Također, otkrila nam je svoje omiljene knjige i autore, a osvrnula se i na srednjoškolske lektire, kao i na projekt koji bi voljela ostvariti. Dotaknula se svojih najvećih uspjeha s učenicima i kako se osjećala kada je primila nagradu za jednu od najuspješnijih nastavnica u Hrvatskoj. Na kraju, otkrila nam je svoje hobije te podijelila najdražu uspomenu s učenicima koja joj je ostala u sjećanju. Kako ste odlučili postati nastavnica hrvatskoga jezika? Je li to oduvijek bio Vaš san ili se odluka dogodila spontano? – Oduvijek je to bio moj san, ne bih rekla da je ta odluka bila spontana. Moja majka također je nastavnica hrvatskoga j...

Zoa Vivoda: Maturantica i taekwondo ratnica

Balansiranje između  škole i sporta nije lako, ali kada nekoga vodi strast, ništa nije nemoguće. Zoa Vivoda, maturantica Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka, već je gotovo deset godina posvećena borilačkom sportu. Viceprvakinja je Europe, višestruka državna prvakinja i djevojka koja bez problema može prebrojiti sve modrice na tijelu. Saznali smo kako je započela svoju sportsku priču, što je motivira i koji su joj najveći snovi. Kada si počela trenirati i što te privuklo tom sportu? – Počela sam trenirati prije skoro deset godina… Iskreno, ne sjećam se što me točno privuklo, ali očito je upalilo jer sam još uvijek tu! – rekla je kroz smijeh. Sjećaš li se svojega prvog treninga? Kakav je bio osjećaj? – Sjećam se trenutka kada sam prvi put kročila u dvoranu i zastala na ulazu promatrajući kako trening izgleda. Sve je djelovalo pomalo zastrašujuće, ali istovremeno sam osjetila snažnu povezanost i uvjerenje da je upravo to sport koji želim trenirati. (S vremenom strah je nesta...