I fizika i poezija zahtijevaju izvjesnu strast
U Tjednu
hrvatskoga jezika našu je školu posjetila fizičarka i
pjesnikinja Rajka Jurdana-Šepić. Nakon zanimljiva razgovara u školskoj
knjižnici s učenicima odlučili smo joj postaviti još nekoliko pitanja za digitalni školski list.
Mnogi smatraju da su fizika i poezija dva potpuno
nespojiva područja. Slažete li se ili mislite da imaju dodirnih
točaka?
– Naravno da znanost i umjetnost, pa tako i fizika i
poezija, imaju puno ključnih dodirnih točaka; nastaju iz želje za dubljim uvidom
u stvarnost, u svijet oko nas, imaju ishodište u ljudskoj kreativnosti,
potrebuju i razvijaju kritičko mišljenje i od onoga koji se njima bavi
zahtijevaju izvjesnu strast. I umjetnost i znanost – parafrazirat ću Tina
Ujevića – nikada ne primaju svijet kakvim su ga zatekle, niti ga ostavljaju
takvim.
Kako ste dobili ideju zasnivanja radijske emisije?
Zašto ste ju nazvali baš Puntape?
– Suradnica sam HR
Radio Rijeke još od svojih gimnazijskih dana, uvijek je to bilo na čakavskim
emisijama kao autohtoni govornik, u emisiji S
primorske poneštrice urednice Vedrane Rudan, zatim u emisiji Judi i užanci urednice Vlaste Sušanj
Kapićeve, a onda san 2009. godine i sama pokrenula čakavsku poetsku minijaturu Puntape, kao i znanstveno-popularnu
emisiju Baltazar.
Do emisije Puntape
dovela je moja uključenost u čakavsko pjesništvo od djetinjstva i činjenica
da puno čitam i često citiram različite autore svojim prijateljima, bližnjima.
Možemo reći i da ih gnjavim. Muž mi je jednom prilikom spomenuo, kad sam njega
gnjavila tkoznakojim divnim stihovima, da bi bilo zgodno ako bih svaki dan u
eter izgovorila jednu pjesmu. Dostojno Goetheove izreke da bi svijet bio bolje
mjesto kad bi svaki čovjek, svakoga dana pročitao barem jednu pjesmu ili
odslušao barem jednu glazbu. Neposredni povod za pokretanje emisije dogodio se
na predstavljanju jednog kalendara koji je, osim fotografija, uključivao i
stihove. Na toj promociji sjedila sam kraj Alena Čemeljića, programskog
urednika HR Radio Rijeke i predložila sam mu da se stihovi, npr.
čakavski, mogu osmisliti kao kratka radio emisija. Alenu se ideja odmah
jako dopala i odmah je predložio emitiranje emisije u najslušanijem jutarnjem
terminu u 8.15. Mjesec dana nakon tog razgovora, u siječnju 2009., snimila sam
prvi Puntape.
Ime je emisija dobila zato što je Puntape –
broš, a to je ukras i vrijednost, nosimo ga na prsima, na reveru, čime se dakle
ponosimo i često ga nasljeđujemo od svojih starih – takav je i naš jezik.
Na koji način odabirete
djela koja ćete čitati u eteru? Nađe li se i poneka vaša pjesma?
– Odabirem ih kontinuiranim praćenjem čakavskog
publiciranja i kontinuiranim čitanjem pjesama. Čim dobijem u ruke knjigu pjesama
ili mi autor pošalje rukopis – pročitam ga u cijelosti razmišljajući već tada
za svaku pjesmu – je li prikladna za Puntape
po sadržaju i duljini i u kojoj prilici bi je bilo zgodno emitirati, tako da je
odmah označim. Proljeće ima svoje teme, buđenje prirode, ljubav, ljeto su
morski motivi, jesen su plodovi, a zima su misaone pjesme, sjećanja na
djetinjstvo, priroda zimi. Po par dana traje odabir 30 pjesama za cijeli
mjesec, provjeravam u svojoj bazi podataka je li već pjesma emitirana, da se ne
ponavlja, a onda sve knjige, papire, zbirke... stavljam u jedan ruksak i
u studio. Snimam jednom mjesečno, svaki mjesec dođem u studio s „karjolom
knjig“. Naravno, ponekad se nađe i neka moja pjesma.
Što mislite o riječkoj fizici? Mogu li se Rijeka i
Hrvatska mjeriti sa svjetskim istraživanjima?
– Odjel za fiziku Sveučilišta u Rijeci je
ustanova s dugom tradicijom nastave fizike koja se posljednjih desetak godina
eksponencijalno razvija u smislu znanstvenih resursa i kadrova. Nabavljena je vrhunska istraživačka oprema,
oformljeni su novi laboratoriji čije istraživačke resurse koriste znanstvenici
za svoja istraživanja, a uključuju u rad i naše studente diplomskih i
doktorskog studija.
Rezultati naših istraživanja i te kako se
mogu mjeriti i zapravo se svakodnevno i mjere sa svjetskim istraživanjima – jer
su njihov dio. Kriteriji znanstvenog napredovanja u fizici su kod nas među
najstrožima od svih područja i svi koji se bavimo znanstvenim radom iz fizike
kontinuirano istražujemo i objavljujemo znanstvene radove u vrhunskim, najcitiranijim svjetskim
časopisima. Odjel za fiziku je na Sveučilištu u Rijeci u samom vrhu po broju
objavljenih znanstvenih publikacija po znanstveniku. Da bi to bilo moguće,
razvili smo, gotovo mogu reći u pravilu, svi, već od doba kad smo bili
doktoranti – suradnju s mnogim uglednim međunarodnim ustanovama i ekspertima.
To se vidi po autorskim listama naših publikacija, znanstveno i boravimo i
usavršavamo se na ustanovama s kojima surađujemo, mnogi kolege sudjeluju u
velikim međunarodnim kolaboracijama. Biti aktivni dio svjetskih istraživanja iz
svih područja fizike je conditio sina qua
non znanstvenog rada u fizici za sve nas. Posjetite
nas, dobro došli: http://www.phy.uniri.hr.
Do sada ste dobili dvije nagrade za popularizaciju
znanosti. Na koje sve načine pokušavate približiti fiziku svojim učenicima,
ali i građanima općenito?
– Svim sredstvima i idejama koje mi padnu na pamet,
uz zajednički nazivnik – osobnim svjedočenjem svojeg znanstvenog svjetonazora i
prenošenjem svojeg vlastitog entuzijazma. Volim nastavni rad i usavršavam svoju
nastavu koja je također poligon popularizacije i intenzivnog, svakodnevnog rada
na tome da se studente zainteresira i razvije im se ljubav za fiziku. Pokrenula
sam i deset godina vodila organizaciju
riječkog Festivala znanosti, jednog od organizacijski i programski
najkvalitetnijih u Hrvatskoj. Više od
deset godina uređujem znanstveno-popularizacijsku emisiju Baltazar HR Radio Rijeke. Održavam popularna predavanja, radionice,
pričaonice, gostovanja, pa i manje uobičajene forme kao što je, primjerice, performance Zvjezdani stihovi i svemirski pejsaži, koji sljubljuje poeziju,
astrofotografiju i glazbu i koji sam u zadnjih 15 godina izvela toliko puta, na
toliko mjesta, od klubova, zvjezdarnica, škola pa do crkava... i s puno
različitih glazbenika i glazbala, od gitare do harfe.
Jelena Hauser (4.1)