Utjecaj
glazbe na biljke i životinje pitanje je koje godinama intrigira znanstvenike, glazbenike
i poljoprivrednike diljem svijeta. Ulaskom u digitalno doba sve je više
istraživanja o toj temi, ali su ona i dalje nedovoljno iskorištena. Sama definicija
glazbe, kakva se navodi na brojnim mrežnim stranicama, pa i Wikipediji, jest: „glazba
je umjetnost čiji medij zvuk organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po
nekom planu i namjerno. Glazba je umjetnost tona koja oplemenjuje ćud čovjeka,
budi osjećaj za red i ljepotu, te time idealizira i karakterizira različite
narode.“ Već iz toga vidimo da ona ima dubok utjecaj na pojedinca. U
nastavku ovoga teksta saznat ćete kako točno koja glazba utječe na biljke i
ljude.
 |
| Autorica fotografije: Lurda Kauzlarić (3.3) |
Utjecaj glazbe na biljke
Mnogi
su znanstvenici tijekom povijesti postavljali pitanje utjecaja glazbe na biljke
i ljude, te su provedene brojne studije kako bi se pronašao odgovor. O tome
danas postoje različiti internetski članci. Stranica Alternativa za vas (https://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/glazba-razvoj-biljaka)
usustavila je povijesna istraživanja o tom fenomenu. Saznajemo tako da se njemački
profesor dr. Gustav Fechner prvi bavio proučavanjem utjecaja zvuka na biljke.
On je 1848. godine predložio da bi ljudi trebali pričati biljkama kako bi brže
i uspješnije rasle. Charles Darwin slagao se s dr. Fechnerom, ističući
sličnosti između sisavaca i biljaka. Na istoj mrežnoj stranici saznajemo i o
iskustvima brojnih agronoma, koji vjeruju kako zvuk može utjecati, primjerice,
na bjelančevine, enzime te ostale mehanizme biljaka te doprinijeti njihovu
rastu, prevladavanju klimatskih i geografskih uvjeta, uklanjanju pojave
nametnika te nadoknađivanju nedostatka sunčeve svjetlosti. Naveden je primjer
kada su talijanski agronomi 2006. u jednom vinogradu pomoću 15 zvučnika puštali
Mozarta, Haydna, Vivaldija i Mahlera biljkama vinove loze. Njihovo je
istraživanje, predstavljeno kao potpuno ekološka metoda, potvrdilo pretpostavku
kako glazba pozitivno utječe na razvoj biljaka: poboljšan je rast i uklanjani
su nametnici. Na navedenoj se mrežnoj stranici Alternativa za vas
nabrajaju i opisuju najpopularnije metode uzgajanja biljaka pomoću glazbe.
Saznajemo tako o mogućnosti primjene komercijalnih CD-ova, tehnikama
„proteinske“ i klasične glazbe, utjecaju ultrazvučnih frenkvencija i Sonic
Bloomu (metodi povezanoj s ptičjim pjevom).
Utjecaj glazbe na ljude
Nezamisliv je ljudski život bez glazbe. Ona
prati čovjeka od davnih dana i čini se, prema najrazličitijim istraživanjima,
kako je znanstvenicima teško otkriti što je tome uzrok.
Iz teksta dipl. logopedinje Ilone Posokhove,
objavljenoga na mrežnoj stranici https://www.roditelji.hr/trudnoca/o-bebi/2637-muzika-za-nerodenu-bebu/, saznajemo kako je dokazano „da klasična glazba skladana i svirana
u tempu 60-70 otkucaja u minuti sa zvučnim signalom frekvencije 440 Hz
umirujuće utječe na novorođenčad, dojenčad i trudnice. Taj ritam odgovara ritmu
rada srca osobe u stanju opuštenosti, a frekvencija od 440 Hz srednjem rasponu
spektra ženskoga glasa.“
Lidija Nikolić objavila je rad
„Utjecaj glazbe na opći razvoj djeteta“, koji je dostupan na mrežnoj stranici https://hrcak.srce.hr/202779. Da glazba utječe na kognitivni
razvoj, potvrdilo je istraživanje o „Mozart efektu“ (Rauscher, F.
H.; Shaw, G. L. i Ky, K. N.: 1995 ). No, iz navedenoga rada saznajemo i kako su
„(p)okušaji repliciranja 'Mozart efekta' dokazali (…) da bolji rezultati
spacijalno-temporalnih i kreativnih sposobnosti, brzine procesiranja i drugih
kognitivnih sposobnosti nisu posredovani Mozartovom glazbom, pa čak niti
glazbom uopće, nego je uzrok takvoga učinka zapravo optimalno emocionalno
stanje.“
Marija Polgar napisala je diplomski rad
„Dramsko-glazbene radionice za djecu predškolske dobi“, koji je moguće
pročitati na sljedećoj mrežnoj stranici: https://repozitorij.foozos.hr/islandora/object/foozos%3A1128/datastream/PDF/view. U njemu piše kako „(e)mocionalno stanje
koje omogućuje bolje kognitivno funkcioniranje može biti izazvano slušanjem
omiljene glazbe bez obzira na vrstu glazbe, pričanjem priče, pjevanjem pjesme i
drugim neglazbenim čimbenicima koji mogu imati učinak visokih razina uzbuđenja
i pozitivnoga raspoloženja kod djece i mladih.“
Sjetimo se samo situacija u kojima je glazba
prisutna u čovjekovu životu. Ona pomaže učenicima i studentima tijekom učenja
(primjerice, rješavanja matematičkih zadataka), olakšava oboljelima borbu s
raznim bolestima, od napetosti prilikom iščekivanja operacija do nošenja s
depresijom. Sveprisutna je pri obavljanju najrazličitijih poslova – od kućanskih
obaveza do sportskih treninga. Može biti stimulans za postizanje raznih
uspjeha, a njome se čovjek može i odmoriti te zaboraviti neuspjehe.
Čini se kako glazba snažno utječe na
cjelokupan svijet – i na biljke i na ljude. Brojni sportaši i studenti svjesni
su njezina značaja. Međutim, izgleda kako mnogi poljoprivrednici nisu uvidjeli
mogućnosti koje im ona nudi pri uzgoju biljaka. No, s vremenom, vjerojatno će
glazba u poljoprivredi postati uobičajena metoda rada. Baš kao što je bez nje
nezamislivo, primjerice, današnje poslovanje u ugostiteljstvu ili marketing.
Glazba nas povezuje
Izrazito
me iznenadilo koliko jak utjecaj ima glazba na rast i razvoj biljaka, očekivala
sam da će više biti riječ o određenom placebo-efektu, ne i o zaista velikim
razlikama između biljaka koje rastu pod utjecajem glazbe ili bez nje. Već sam
otprije znala većinu informacija o utjecaju glazbe na ljude, ali je i dalje
zanimljivo saznati nešto novo. Glazba ne povezuje samo ljude različitih kultura
i jezika već općenito ljude i biljke. To pokazuje našu povezanost s prirodom i
činjenicu da smo pred njom svi jednaki.
Lurda Kauzlarić (3.3)
Izvori
– Glazba.
2021. Wikipedija. https://hr.wikipedia.org/wiki/Glazba
(pristupljeno 7. veljače 2021.)
– Moć
zvuka – pravim frekvencijama do boljih i zdravijih biljaka. https://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/glazba-razvoj-biljaka
(pristupljeno 7. veljače 2021.)
–
Posokhova, Ilona. Muzika za nerođenu
bebu. https://www.roditelji.hr/trudnoca/o-bebi/2637-muzika-za-nerodenu-bebu/
(pristupljeno 7. veljače 2021.).
–
Nikolić, Lidija. 2018. Utjecaj glazbe na opći razvoj djeteta. Napredak 159
(1–2).139–158. https://hrcak.srce.hr/202779
(pristupljeno 7. veljače 2021.).
–
Rauscher, F. H., Shaw, G. L. i Ky, K. N. 1995. Listening to Mozart enhances
spatial-temporal reasoning: towards a neurophysiological basis. Neuroscience
Letters 185. 44-47.
–
Polgar, Marija. 2019. Dramsko-glazbene radionice za djecu predškolske dobi. Diplomski
rad. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Fakultet za odgojne i
obrazovne znanosti. https://repozitorij.foozos.hr/islandora/object/foozos%3A1128/datastream/PDF/view
(pristupljeno 7. veljače 2021.).