Već smo objavili radove koji su nastali na temelju Clarkeova romana „Božji čekić“. Sada je na redu kultno djelo „2001: Odiseja u svemiru“. Nika Duraković napisala je osvrt, a Ana Šubat oblikovala digitalni plakat (preuzet je jedino prikaz letjelice s mrežne stranice Pixabey s besplatnim fotografijama).
 |
| Autorica: Ana Šubat (2.4) |
Mnogi
ljudi, među kojima i književnici, pokušavali su predvidjeti budućnost godinama
unaprijed. Razmišljali su o mogućnosti odlaska na Mjesec, putovanju oko svijeta
ili, primjerice, postojanju nekih novih vrsta živih bića sličnih nama na
drugim planetima. O svemu tome i sličnome napisano je mnogo radova i djela.
Nešto se i obistinilo, poput odlaska ljudi na Mjesec, iako je i tada to
izgledalo nemoguće i iznenađujuće istovremeno. Kako idemo dalje prema
budućnosti, sve više nekada davne pretpostavke polako postaju činjenice oko
kojih se nitko više posebno ne iznenađuje.
Sve te
činjenice postignute su jednom stvari – ljudskim napretkom, a on je donio puno
onih dobrih, ali i loših strana. No kako je moguće da smo ni od čega postigli
mnogo i jesu li autori djela u kojima su iznosili svoja mišljenja o budućnosti
bili uistinu ispred svoga vremena? Postoji vrlo jednostavan način za pronalazak
odgovora na to pitanje. Jesu, a ono o čemu su oni pisali, možemo shvatiti pod
pojmom znanstvene fantastike. Danas takvih knjiga i filmova ima sve više i više.
Štoviše, izvori su za njihove teme neiscrpni jer sve što se u njima pojavljuje,
može se jednoga dana zaista i pojaviti u budućnosti. A kada se pitamo otkuda
je krenula ta ideja o nečemu drukčijem i novom, odnosno tko je potaknuo
razmišljanje o tome, možemo se prisjetiti onih koji su postavili temelje
znanstvene fantastike, poput Julesa Vernea te Arthura C. Clarkea, poznatoga
britanskog književnika o čijem djelu i pišem osvrt. Odabrala sam njegovo djelo 2001: Odiseja u svemiru, koje je ujedno
i prvi dio od ukupno četiriju nastavka o
svemirskim pustolovinama. Roman je objavljen 1968. godine, a njegovi su nastavci:
2010: Druga odiseja, objavljena 1982. godine, 2061: Treća odiseja, koja je objavljena
1987. godine, te 3001: Završna odiseja,
objavljena 1997. godine. U
prvom dijelu 2001: Odiseja u svemiru
možemo pratiti priču o sudbinskoj povezanosti čovječanstva i izvanzemaljskih
civilizacija. Najvažniji su likovi čovjekoliki majmun Gleda-Mjesec (na početku
knjige) te kasnije Dr. Floyd, David Bowman, Frank Pool i računalo HAL. Priča
započinje prije četiri milijuna godina pojavom crnoga monolita, neobjašnjive
stvari koja je u čovjekolikom majmunu potpalila iskru ljudske svijesti i samim
time pretvorila ga u čovjeka. Radnja se potom nastavlja u 21. stoljeću, u
trenutku pronalaska jednoga takva crnog monolita na Mjesecu 2001. godine. Tada
započinje svemirska odiseja Davida Bowmana, Franka Poola i svemogućega računala
HAL-a prema neistraženim svjetovima Jupitera i Saturna. Što će učiniti računalo
i što su to Zvjezdane dveri, saznat ćete čitajući roman. Knjiga
je na mene ostavila odličan dojam te je bila zanimljiva, ponajviše zbog
svemirske tematike, koja je i danas neistraženo i misteriozno područje. Mnogo
toga iz knjige, odnosno ono što je pretpostavljeno da će se dogoditi u daljnjoj
budućnosti, možemo povezati s današnjim životom. Naime, mnogo se toga do danas
zaista i obistinilo. U knjizi se, primjerice, pojavljuje podatak o tome da su
ljudi već sletjeli na Mjesec, iako se to u vrijeme kada je knjiga bila napisana
još nije dogodilo, ali kasnije uistinu jest. Pojavljuju se i razna otkrića u
tehnologiji, kao i primjerice superračunalo HAL, koja tada, također, nisu
postojala, već su se slični izumi počeli razvijati kasnije, a i danas se
usavršavaju. Sve u
svemu, sadržaj knjige jako me je zainteresirao te ću zasigurno pročitati i
ostale dijelove. Nadam se da nisam otkrila previše o radnji u knjizi jer,
budimo iskreni, nitko ne voli tzv. spoilere,
a pogotovo kada je riječ o dobroj knjizi ili filmu. Preporučujem i vama da je pročitate, ali isto tako i da pogledate
film snimljen prema prvome dijelu knjige. Sigurna sam da nećete požaliti!
Nika Duraković (2.4) |