Danas
su započela događanja u okviru Svjetskoga tjedna svemira u GAM-u. Šesti
je listopada tako nazvan Srijeda u GAM-u s astrofizičarima. Naime, imali
smo prilike čuti dva predavanja hrvatskih astrofizičara – jedno u jutarnjim
satima, a jedno točno u podne. Prva je na redu bila dr. sc. Lana Ceraj.
Ona je završila fiziku na PMF-u te 2020. godine obranila doktorat iz
astrofizike. Sada radi na Institutu Ruđer Bošković te kao vanjska
suradnica drži vježbe na PMF-u.
 |
| Mrežne stranice Lane Ceraj |
Lana
Ceraj opisala nam je svoje školovanje, put do titule doktorice znanosti te održala
predavanje „U lovu na kozmičke zvijeri“.
Ona je
nakon završene X. gimnazije upisala Fakultet strojarstva i brodogradnje, smjer
zrakoplovstvo, ali je nakon prve godine studiranja shvatila da je to ne zanima
i prebacila se na PMF, odjel fizika – istraživački smjer. Na petoj godini, pri
odabiru teme za diplomski rad, upoznala je profesorice Vernessu Smoičić i
Jacintu Dellhaize, koje su joj predložile temu. Budući da joj je tema „Proučavanje
plina neutralnog vodika u dalekim galaksijama koristeći metodu slaganja
spektara“ bila na početku teška i nerazumljiva, profesorice su joj
pomagale te su na taj način i danas povezane i surađuju. Naime, nakon
diplomskoga rada Lana Ceraj upisala je doktorski studij iz astrofizike te još
uvijek pratila program Vernesse Smoičić o razvoju galaksija tijekom povijesti.
Tijekom četiriju godina doktorskoga studija proputovala je Europu te posjetila
SAD i Tokio. To razdoblje konferencija, putovanja i upoznavanja međunarodnih
znanstvenika opisala je kao predivno iskustvo. Nakon što je 2020. godine
obranila doktorski rad, izjavila je: „Sad znam jako puno o svom uskom
području istraživanja.“ Time je htjela naglasiti da ne zna sve o svemu, ali
je ponosna što je jedan dio znanosti obuhvatila. Ona danas radi na IRB-u i
PMF-u, ali i ima mrežne stranice na TikToku, Instagramu… Tako želi
mladima približiti astrofiziku i naučiti ih o kozmičkim zvijerima.
Danas
nas je naučila što su to kozmičke zvijeri, kojim se teleskopima služimo za
njihovo promatranje te ukratko prikazala povijest astrofizike.
Naša
galaksija, Mliječna staza, sastoji se od 200 milijardi zvijezda, gdje se ubraja
i naše Sunce. Galaksije koje su nam bliže izgledaju znatno drukčije od onih
dalekih jer imaju stare zvijezde, crvene su boje i imaju manje plina i prašine
koji su ključni za nastajanje zvijezda. Neki od teleskopa za proučavanje galaksija jesu Herschel, Spitzer (infracrveni spektar), Hubble Space
Telescope (izvan Zemljine atmosfere) te Very Large Array, kojim se znanstvenica
koristila za svoj doktorat. Meisser 87 prva je galaksija u čijem smo središtu
spoznali postojanje supermasivne crne rupe. Crne rupe ne emitiraju svjetlost te
im masa iznosi između 106 i 1012 Sunčevih masa. Spajanjem crne rupe te plina i
prašine dobijemo kozmičke zvijeri, odnosno aktivne galaktičke jezgre koje se
danas istražuju pomoću teleskopa Subaru.
To je
ukratko o Lani Ceraj, njezinim uspjesima i današnjem predavanju. Zahvaljujemo našoj
gošći te nastavljamo dalje s ovotjednim programom.
Lucija
Žeželj (4.4)