 |
| Ravnatelj i nastavnici sa županom |
Veći
dio programa Dana škole bio je povezan s projektom Kulturni i prostorni
identiteti. On se tijekom tekuće nastavne godine provodi u Gimnaziji Andrije
Mohorovičića Rijeka. Ideja je proizišla iz rada nastavnice Renate Radan s trima
generacijama maturanata koji su kao čimbenike regionalnoga identiteta izdvojili
čakavski i tradiciju maškara. Njezinu pozivu na suradnju rado su se odazvali
brojni učenici, nastavnici i gosti. Cijela je škola bila uređena u „maškaranome“
duhu te su posjetitelji mogli proučavati maske ili čitati tekstove na
hrvatskome i engleskome koje su sa svojim učenicima pripremile nastavnice Maja
Zalokar, Katarina Bogatec Đumlin i Sabrina Herceg. Dio se programa odvijao i spontano, u organizaciji samih učenika. Razred 3.2 tako je organizirao vjenčanje pod maskama.
 |
| Vjenčanje u 3.2 razredu |
Projektni
je niz predavanja i radionica započeo u 14 sati. Nastavnik Ivan Vitas proveo
nas je zaboravljenom poviješću slavenske mitologije. Naglasio je njezinu duboku
povezanost s Kvarnerom i mističnom Učkom. Saznali smo tko su Perun, Veles i
Mokoš te kakve veze imaju zvončari sa starim kultovima. Otkrili smo istinu o
europskome vampiru Juri Grandu, Velom Joži i vragolastome Macmaliću. Paralelno su
u računalnoj učionici predstavljeni digitalna slikovnica o običajima našega
kraja, koju su izradili učenici s nastavnicom Višnjom Pešut, i film o
pokladnome jahanju, koji je pripremio nastavnik Vjekoslav Šinko.
 |
| Atmosfera u računalnoj učionici |
Tijekom
ranoga poslijepodneva učenici koji pohađaju nastavni predmet Škola i zajednica
u knjižnici su se s nastavnicom Leonilom Marač bavili tabu-temama karnevala.
Oni koji vole izrađivati ukrase, od Brgujskih zvončara mogli su usvojiti
postupak za zvončarske rožice. Poduke su davale Antonela Afrić, Sara Slavić i Stella Božić.
 |
| Zvončarske rožice |
Dio o predstavljanju Riječke kroatističke škole
i Sveučilišta Magallanes pripremili su David Karasman, Glorija Mavrinac, Renata
Radan i Tanja Diklić. Saznali smo kako izgledaju drugi karnevali i običaji u
svijetu te kako se u Južnoj Americi uči hrvatski jezik. Nastavnica Lilly Jo ispričala
nam je o karnevalu u Njemačkoj.
 |
| Nastavnica Glorija Mavrinac o Sveučilištu Magallanas |
Župan
Ivica Lukanović s veseljem je prihvatio poziv naše gimnazije. Osvrnuo se na
svoj govor na čakavskome u Hrvatskome saboru. Istaknuo je važnost obrazovanja i
mladih u očuvanju lokalnoga identiteta: „Naše bogatstvo baštine treba
promovirati u svakoj prilici. Pred mladim ljudima je zadatak da osvijeste
koliko to vrijedi i da to bogatstvo ožive u svakodnevnom životu.“
 |
| Predavanje župana Ivice Lukanovića |
Od
16:30 do 18 sati pratili smo predstavljanje skupina Halubajski zvončari,
Brgujski zvončari, Pehinarski feštari i Lako ćemo. Naučili smo kako razlikovati
pojedine zvončare, kada su se javili prvi tragovi njihovih običaja te saznali
koje su skupine sudjelovale na prvome službenom Riječkom karnevalu. Predstavnici
su nam ispričali razne anegdote iz svojega djelovanja.
 |
| Halubajski zvončari |
 |
| Brgujski zvončari |
 |
| Pehinarski feštari |
 |
| Lako ćemo |
 |
| Predstavljanje Kuće halubajskega zvončara |
Nastavnica Renata Radan istražila
je povijest maškara u našemu zavičaju, a Đosi Cetina-Romih prisjetila se običaja
u Kosima. Kušale su se tradicionalne maškarane delicije. U tome su dijelu programa proglašeni meštar i kraljica školskih maškara: Lovro Peran i Elena Lenac.
 |
| Meštar Lovro Peran i kraljica Elena Lenac |
Od
17:35 do 18:35 učionica 110 bila je rezervirana za ljubitelje plesa. Nastavnica
glazbene umjetnosti Helga Dukarić Dangubić osmislila je i vodila radionicu potresujke. Radionica je započela stručnim uvodnim izlaganjem nastavnice o potresujki, njezinoj povijesti i osnovnim obilježjima, čime su sudionici dobili širi kulturni i povijesni kontekst ovoga plesa. Saznali smo da je potresujka tradicijski parovni ples Hrvatskoga primorja koji pripada sloju društvenih plesova oblikovanih u ruralnim zajednicama 19. stoljeća. Prepoznatljiva je po sitnim, živim koracima i ritmičkom podrhtavanju tijela, po čemu je i dobila ime. Nekada je bila važan dio društvenoga života te se izvodila na svadbama i pučkim slavljima, gdje je ples imao i društvenu i povezivačku ulogu u zajednici. Nakon uvodnoga dijela vodstvo su preuzeli učenici koji su sudionicima pokazali osnovne korake i podijelili korisne savjete za izvođenje plesa. U tom su dijelu sudjelovali Petra Butorac (3.1), Elena Lenac (4.5), Lovro Peran (2.4) i Lucija Škalamera (3.1), koji su demonstrirali pokrete i pomagali polaznicima u savladavanju ritma i koraka. Za glazbenu pratnju pobrinuli su se Jakov Kraljić (3.2) na harmonici i Nino Tancabel (3.4) na klarinetu, a radionici su se pridružili i muzikanti Halubajskih zvončara, čime je doživljaj bio dodatno obogaćen autentičnim zvukom tradicijskih instrumenata. Zvuk harmonike i vesela atmosfera zadržali su se školom i nakon završetka radionice. Polaznici radionice, osim što su naučili plesne korake, imali su priliku doživjeti živost i zajedništvo koje potresujka nosi te iz prve ruke osjetiti vrijednost očuvanja lokalne kulturne baštine. Radionica je protekla u poticajnom i vedrom ozračju, a interes sudionika pokazao je kako tradicijski ples i dalje može biti snažan most između prošlosti i sadašnjosti.
 |
| Sudionici radionice u učionici 110 |
 |
| Tumačenje potresujke |
Oni
koji su htjeli dodatno proširiti svoje znanje te osim potresujke naučiti još
ponešto o kraju u kojem žive, to su imali prilike učiniti na katu iznad. U
učionici 209 predstavljen je projekt Učenici za učenike o kulturnom i
prostornom identitetu. S učenicima su taj dio programa pripremali nastavnici
Renata Radan, Marija Blažević, Larisa Karlić-Franjković i Goran Krapić. To je
ujedno bio i završetak bogatoga programa.
 |
| Izlaganje Line Brubnjak i Nina Tancabela (3.4) |
Ovim
smo uvodnim člankom najavili iduće u kojima ćemo detaljnije predstaviti
pojedina događanja vezana uz projekt Kulturni i prostorni identiteti.
Iva
Balent (4.4)
