„Stres je
svakodnevno i normalno iskustvo“
Razgovor s Ivanom
Ivančić, asistenticom iz znanstvenoga područja društvenih znanosti, polja
psihologije
Ovo je drugi dio intervjua sa psihologinjom Ivanom Ivančić s Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta u Rijeci. Na našemu blogu objavljujemo cjelovit intervju, a u tiskanome/digitalnome školskom listu ponudit ćemo skraćenu inačicu.
,%20naslovnica.jpg) |
| Šesti broj školskoga lista (u pripremi) |
Kako
primijetiti da je netko pod stresom?
– Stres ima
različite reakcije u različitim domenama. Možemo vidjeti neke psihološke znakove,
odnosno znakove na području spoznaje ili emocija, primjerice, osoba može biti češće
razdražljiva, doživljavati neke neugodne emocije, poput osjećaja beznadnosti
ili depresivnosti, može imati česte promjene raspoloženja, agresivne reakcije
te emocije ljutnje, straha i krivnje. Na spoznajnom planu mogu se javiti promjene
u usmjeravanju pažnje, zaboravljanje i negativne misli. Kada smo izloženi
dugotrajnom stresu često dolazi do smanjenja koncentracije i promjena u motivaciji.
U području škole, to se može odraziti na ocjene i odrađivanje zadataka što mogu
biti prvi znakovi da osoba doživljava povišen stres. Na tjelesnom planu
javljaju se razne promjene u organizmu, kao što su povišen krvni tlak, ubrzano
disanje i povećan broj otkucaja srca. Može doći i do promjene u funkciji
imunosnog sustava, drhtanja ruku ili nogu te učestalog znojenja. Osim toga
osoba se može žaliti na osjećaj mučnine, glavobolje, vrtoglavice ili osjećaj
nervoze u želucu jer se stres može odraziti na djelovanje probavnog sustava. Vidljivi pokazatelji na samoj osobi
mogu biti tikovi, nervozne reakcije ili drhtanje te promjene u obrascima
spavanja ili prehrane. Isto tako, iz njenih reakcija možemo primijetiti na što
se žali i koje subjektivne promjene osjeća. Ipak, kada je netko pod
stresom često su najvidljivije one ponašajne promjene, poput izolacije od
drugih ljudi i povećane razdražljivosti koja dovodi do češćih sukoba. Također se
povećava vjerojatnost za neka druga rizična ponašanja kao što je konzumacija supstanci
ovisnosti, primjerice, alkohola, droga ili cigareta. Kao što sam već spomenula,
javljaju se i promjene u području rada i učinkovitosti pa netko zbog manje
motivacije i iscrpljenosti odjednom može imati slabije rezultate. To u školi
mogu biti slabije ocjene, a na poslu veći broj grešaka ili češća bolovanja jer
se stres odražava i na naš imunosni sustav.
Koje psihičke
posljedice može uzrokovati stres?
– Stres može
izazvati promjene u psihičkim funkcijama, poput koncentracije, motivacije,
razdražljivosti ili negativnog razmišljanja. Kronični stres može dovesti do
dugotrajnijih i izraženih promjena u ovim funkcijama. Međutim, bitno je
naglasiti da se kroničan stres može odraziti i na naše raspoloženje te povećati
rizik javljanja ili dodatno potaknuti neke već postojeće probleme kao što su depresivni
poremećaj, anksiozni poremećaj ili burnout, odnosno sagorijevanje koje
je posebno vezano uz radno mjesto. Mogu se javiti i neki specifični poremećaji,
koji su vezani upravo za izloženost stresu. Neki od njih su poremećaj
prilagodbe, posttraumatski stresni poremećaj, usko vezan za visoko stresna i
traumatska iskustva koja najvjerojatnije nadilaze naše sposobnosti suočavanja,
te akutni stresni poremećaj. Budući da stres može dodatno potaknuti neke već
postojeće probleme, osobe koje su ranije doživjele neki traumatski događaj ili
učestale stresore te osobe koje imaju postojeće probleme na planu tjelesnog ili
mentalnog zdravlja pod većim su rizikom da dožive neke posljedice stresa.
Kako stres
utječe na fizičko zdravlje?
– Kronični stres
može oslabiti imunosni sustav, što se može povezati s češćim upalama, sporijim oporavkom
od nekih oboljenja te sporijim zacjeljivanjem rana. Ipak, postoje sustavi
unutar tijela koji su zbog karakterističnih reakcija organizma pod većim
rizikom od javljanja dodatnih teškoća u budućnosti. Jedan od njih je kardiovaskularni
sustav koji može biti u većem riziku za razvijanje različitih kardiovaskularnih
bolesti. Osim toga pod većim je rizikom i probavni sustav pa se stres često povezuje
s boli, mučninom, nadutosti i drugim probavnim smetnjama te sa stanjima poput gastritisa
i sindroma iritabilnog crijeva. Mogu se javiti i promjene u svakodnevnim
funkcijama poput poremećaja spavanja i promjena u apetitu. Neke osobe mogu doživljavati
smanjeni, a druge povećani apetit, što može pridonijeti razvoju nezdravih
obrazaca hranjenja. Stres se povezuje i s povećanim rizikom za razvoj nekih
kroničnih bolesti, kao što je dijabetes tipa 2. Dakle, stres može imati brojne
efekte na različite organske sustave, osobito one koji su primarno uključeni u
stresnu reakciju.
Koliko manjak
sna i/ili odmora utječe na razinu stresa?
– San i stresne
reakcije definitivno su povezani i to u dvosmjernom odnosu. Povećan stres može
utjecati na našu kvalitetu sna pojavom nesanice i promjena u navikama spavanja.
S druge strane, pokazalo se da je kvaliteta sna povezana s kasnijim doživljavanjem
stresa, odnosno osobe koje su više deprivirane snom, dakle, manje spavaju ili
imaju manje kvalitetan san, obično doživljavaju izraženiji stres. Razlog tome promjena
je u regulaciji tzv. HPA osi (sustava koji povezuje mozak i nadbubrežne
žlijezde u stresnoj reakciji) i povišena razina kortizola, hormona stresa koji
je uključen u stresni odgovor. San je period u kojemu se tijelo oporavlja i koji
nam je potreban da bismo obnovili svoju energiju pa tako sama deprivacija snom
može predstavljati jedan stresor za tijelo. Ako je san nekvalitetan, tijelo se
dodatno „troši" uslijed stresa te postajemo osjetljiviji i više razdražljivi.
Osim toga manjak sna može se negativno odraziti na kognitivne funkcije kao što
su pamćenje i koncentracija. Kao posljedica, smanjuje se prag za doživljavanje
stresa, odnosno povećava vjerojatnost da ćemo doživjeti stres kada se javi neka
neugodna situacija.
Utječe li
naša prehrana na razinu stresa?
– Svakako, također
u dvosmjernom odnosu. Stres može promijeniti naše navike u prehrani i odraziti
se na to kako koristimo resurse koje dobivamo hranom, odnosno kvalitetne efekte
koje hrana inače ima na nas. Isto tako, zdravija prehrana može nam pomoći da
jačamo organizam i svoju otpornost za buduće situacije. Nezdrave prehrambene navike,
poput konzumiranja puno procesirane hrane koja sadrži više šećera ili prekomjerni
unos kofeina, mogu se odraziti na regulaciju stresnog odgovora i razinu kortizola
u organizmu što povećava osjetljivost na stres. Također, važno je da prehrana
bude redovita. Ako si uskraćujemo obroke, javlja se razdražljivost i tijelo nema
dovoljno energije da se na kvalitetan način odupre stresorima. Prehrana bogata
namirnicama koje doprinose općem funkcioniranju i otpornosti organizma može nam
pomoći da održimo bolje zdravlje i imamo adaptivnije reakcije pri suočavanju sa
stresom. Primjeri su takvih namirnica omega-3 masne kiseline, magnezij i
vitamin B koji imaju važnu ulogu u funkcioniranju živčanog sustava i mogu
pridonijeti općem psihofizičkom funkcioniranju organizma prilikom stresnih
situacija. To su neki načini da se bolje nosimo s budućim situacijama i da
imamo zdravije reakcije.
Kako društvo
utječe na razinu stresa?
– Stres nije
izoliran i usmjeren isključivo na pojedinca. Budući da smo dio društva,
socijalna podrška i ostali društveni aspekti nužno su uključeni u naše reakcije
i svakodnevne doživljaje, uključujući i doživljaje stresa. Društvo može imati pozitivne
efekte, primjerice, pružanjem dodatnih resursa za suočavanje sa stresnim
situacijama. Sustavi zdravstvene i psihološke podrške izrazito su važni jer nam
pomažu u situacijama koje su za nas previše izazovne da bismo se s njima suočili
sami. Međutim, društvo također može stvarati pojačan pritisak pa tako recimo
društvena očekivanja za višim uspjehom, boljim ocjenama, dobivanjem boljeg
posla ili određenim načinom izgleda mogu povećati vjerojatnost za stresne
reakcije jer osjećamo da moramo udovoljiti tim zahtjevima. Također, socioekonomsko
stanje, financijska pitanja i nezaposlenost mogu predstavljati stresore. Isto
tako, socioekonomska nejednakost, diskriminacija ili stigmatizacija određenih
skupina neki su od društvenih događaja koji dodatno povećavaju rizik od stresa.
Ekonomske krize ili nagle društvene promjene situacije su koje mogu povećati
razinu stresa i izazvati osjećaj nesigurnosti kod veće skupine ljudi. Bilo da
se dovodi u pitanje naše financijsko stanje, sigurnost zaposlenja ili
financijska stabilnost, javlja se osjećaj prijetnje i veća je vjerojatnost da
ćemo doživjeti stres.
Kako se stres
prenosi s osobe na osobu?
– Prijenos
stresa s osobe na osobu dio je društvenog aspekta stresa. Kao što možemo jedan
drugome pružiti podršku, tako se, ne nužno vezano za stres, emocije koje
doživljavamo mogu odraziti na emocije osoba oko nas. Odnosno, ako doživljavamo
negativne emocije ili smo u negativnom raspoloženju, moguće je da će se na neki
način „zaraziti“ osoba koja je u istoj situaciji. Primjerice, u ispitnoj
situaciji, može se povećati osjećaj da je ta situacija prijetnja. Ako počnemo „paničariti“
oko ispita i doživljavati tu situaciju kao prijeteću, onda naš/a kolega/ica
može zaključiti da bi ta situacija i kod nje/njega trebala izazvati prijetnju. Međutim,
ako se drugačije postavimo prema toj situaciji i osvijestimo da to nije najgora
stvar na svijetu, već situacija za koju smo se pripremali i s kojom se možemo
suočiti, moguće je da će i osoba u našoj okolini na taj način doživjeti tu
situaciju. Shvatit će da to nije prijetnja našoj dobrobiti, identitetu ili zdravlju,
nego jednostavno nova situacija s kojom ćemo se suočiti. Ipak, prijenos stresa
uglavnom se veže uz doživljavanje sličnih emocionalnih ili fizioloških reakcija
kada promatramo druge osobe u distresu. To je jedan od mehanizama putem
kojih stres i stresne reakcije jedne osobe mogu utjecati na drugu. Učinak tog
mehanizma najčešće vidimo u situacijama koje zahvaćaju veće skupine ljudi pa se
stres širi među većim brojem ljudi, iako to ovisi i o njihovoj osjetljivosti i
percepciji situacije.
Psihološka
strana
– Bitna je naša
interpretacija neke situacije i način na koji se s njom suočavamo. Važno je prepoznati
kada imamo dovoljne resurse i što mi možemo napraviti da bismo se bolje snašli
u toj situaciji. Ako prepoznamo da sami nemamo dovoljno resursa, tada nam je
izrazito važna podrška iz okoline. Bilo da se radi o podršci obitelji, prijatelja
ili psihologa, to je vanjski resurs koji nam može pomoći da olakšamo nošenje sa
stresnim situacijama. To vrijedi za sve situacije s kojima se suočavamo, bilo
da je riječ o školskim obavezama, ispitima ili nekim većim životnim promjenama.
Također, smatram da je bitno naglasiti da stres nije nužno negativan. On može
biti dobar za nas i adaptivan u nekim situacijama. Međutim, važno je da ne
preraste u kroničan stres ili stres koji nas previše preplavljuje jer onda gubi
svoju funkciju i može imati negativne posljedice o kojima smo ranije govorili. U
današnje vrijeme stres najčešće povezujemo upravo s tim negativnim efektima.
Razlog tome ubrzani su način života i veliki broj obaveza zbog kojih smo sve više
izloženi kroničnom stresu. Učenici i studenti često se žale na veliki broj
obaveza, a neki od studenata moraju balansirati posao i studiranje što dodatno
povećava razinu stresa. Zbog toga je dobro dati si vrijeme za odmor i probati balansirati
te obaveze s aktivnostima u kojima uživamo, poput druženja s drugim ljudima. Upravo
nam to pomaže „napuniti“ bateriju i spriječiti da se naše tijelo i kapaciteti
stalno troše.
Razgovarala: Una Mastrović (3.4)