Mohorovičićev rođendan proslavili smo šahom, igrom koja
je mnogo više od igre. U istinitost te tvrdnje
posjetitelje su uvjerili predavači i autori plakata i drugih predstavljenih sadržaja.
Naime, šah su povezali s brojnim područjima, od matematike do književnosti.
 |
| Roboti igraju šah (Elena Matić, 3.4) |
Kozmički šah
Događanja je otvorio profesor Petar Jelača predavanjem impozantna naslova, Crne i bijele rupe, kozmički šah. Profesor Jelača pojasnio nam je pravila kompleksne igre potrage za „smrznutim zvijezdama” kako su crne rupe nazivali u doba Karla Schwarzschilda. Nakon što je Schwarzschild otvorio mogućnost njihova postojanja na temelju Einsteinove teorije opće relativnosti, tek je u 60-im godinama prošlog stoljeća prvi puta jedna i pronađena (objekt Cygnus X-1). Pronaći crnu rupu stelarne mase znači proučavati njezinu okolinu i zamijetiti „anomalije” kao što su crveni superdiv oblika izduženog poput kapljice ili neobične orbite objekata. Profesor nas je upoznao i s kozmičkom kokoši i jajem, je li prva bila galaksija ili supermasivna crna rupa u njezinu središtu? Odgovor zasad ne znamo, a nepoznat nam je i postanak tih objekata masivnijih od Sunca 50 milijardi puta. A čak i prije nego što smo uspjeli odgovoriti na ta, rodila su se nova pitanja i ideje, među njima i bijele rupe kao komplement crnima. Bijela bi rupa, umjesto da ga usisava kao špagete, materijal izbacivala. Postoje li uopće, jesu li crvotočinama povezane s crnima, postoje li možda samo u paralelnim svemirima ili je i sam veliki prasak bijela rupa? Odgovore će pokazati samo vrijeme i rad astrofizičara! „Ako je gravitacija umjetnik, crna je rupa njezino remek-djelo“, zaključio je profesor Jelača. Ako je, pak, gravitacija šahist, crna je rupa majstorska partija, usudili bismo se reći.
 |
| Nastavnik Petar Jelača |
Šahovska ploča u novu
svjetlu
U slučaju da ste se zapitali kako začiniti šahovske
podvige sa svojim protivnicima, možda biste mogli malo promijeniti pravila. Na
primjer, zašto se ne biste natjecali u tome tko će najbrže dokučiti najmanji broj
lovaca potreban da svako polje ploče bude napadnuto? Naravno, u slučaju da vam
ponestane skakača, možete se poslužiti i maštom ili ste mogli poslušati
predavanje Lea Medenčića (3.4). Leo je šahovsku ploču predstavio u novu
svjetlu, kao alat rješavanja najrazličitijih matematičkih problema. Može li
skakač obići cijelu ploču tako da svako polje posjeti samo jednom? Kako postaviti
što više istovrsnih figura na ploču a da se međusobno ne napadaju? Odgovori su
vrlo maštovite postave, od skakača na svim crnim poljima do preciznih formacija
osam dama. Kad su matematičarima čak i standardna 64 polja dosadila, odlučili
su podići izazove na ploču n*n. Za
rješavanje ovakvih problema potrebna je vještina u kombinatorici i
vizualizaciji kretanja figura i iteracija rješenja.
 |
| Leo Medenčić (3.4) |
Plakati
Nakon fantastičnih predavanja posjetitelje su ispred
učionice dočekali plakati kao poveznica šaha s lingvistikom i književnošću. Eleonora
Chersi, Ema Juriša i Elena Matić (3.4) predstavile su Ferdinanda de
Saussurea, lingvista koji je djelovao na prijalzu iz 19. u 20. stoljeće i koji
je riječi usporedio sa šahovskim figurama. Objasnio je kako oboje postižu svoju
vrijednost u odnosu na svoj položaj u strukturi. Plakat je popraćen divnim
crtežom, a znatiželjnima omogućuje daljnje istraživanje o Saussureu uz pomoć
domišljatih QR kodova. Alek Blečić, Leonarda Buneta, Niko Rubeša, Lucija
Orlić i Marija Šverko (3.3) preporučili su čitanje Zweigove Novele o
šahu i Tevisova Damina gambita koji su, naravno, u duhu kraljevske
igre.
 |
| Alek Blečić, Leonarda Buneta, Niko Rubeša, Lucija Orlić i Marija Šverko (3.3) |
 |
| Eleonora Chersi, Ema Juriša, Elena Matić (3.4) |
Nadamo se da ste uživali
u programu i naučili nešto o šahu, astrofizici ili čemu drugome!
Laura Afrić (3.4)