MOHO

Oskar znanja najznačajnija je nagrada u hrvatskom obrazovanju. Dodjeljuje se svake godine učenicima koji su postigli najveće uspjehe u različitim natjecateljskim područjima (znanje, glazba, ples). Nagrada je ove godine poprimila oblik skulpture drvenoga mozga prema dizajnu učenice Chiare Cetušić iz Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn Zagreb . Taj drveni mozak dodijeljen je i učenicima GAM-a: Lauri Afrić iz prošlogodišnjega 2.4 za osvojeno prvo mjesto na državnom Natjecanju iz biologije i prošlogodišnjem maturantu Andreju Čizmareviću za brončanu medalju na Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi. Laura Afrić (3.4) Nažalost, zbog već dobro poznate pandemije koronavirusa, učenici nisu primili nagradu na svečanosti kakvu zaslužuju. Mjesto toj svečanosti zauzela je pripremljena emisija „Oskar znanja“ koja se mogla pratiti na službenom kanalu na YouTubeu i stranici „Oskar znanja“ na Facebooku . Skulpture su poslane školama svih dobitnika te će im ondje biti uručene. Ovom priliko...

Vijeće učenika ima važnu ulogu u našoj gimnaziji. O njegovu smo radu razgovarali s predsjednicom Lanom Papić. Također, pratili smo edukaciju za Vijeće učenika u organizaciji Savjeta mladih PGŽ-a, koja se održala u rujnu.   Što radi Vijeće učenika? Predsjednica je Vijeća učenika naše škole Lana Papić iz 4.4 razreda. Ona nam je opisala kako funkcionira navedeno tijelo i koja je njegova svrha. Na sastancima Vijeća učenika diskutira se o aktualnim problemima u školi i svijetu te o pronalaženjima njihovih rješenja. Predstavnici surađuju s organizacijama na području Primorsko-goranske županije te sudjeluju na raznim edukacijama, konferencijama i okupljanjima gdje se uče političke i govorne vještine. Vijeće učenika također je pokretač brojnih humanitarnih akcija (sakupljanje potrepština za stanovnike Petrinje), ekoloških akcija te ostalih volonterskih akcija (darivanje krvi). Njegova je zadaća organizacija Dana škole, prigodno obilježavanje značajnih međunarodnih dana, organizacija ...

Riječ je o projektu koji Prirodoslovna i grafička škola Rijeka  već nekoliko godina organizira u suradnji s Institutom Ruđer Bošković . Maritea Arelić (prvi red, lijevo, privatna fotografija) Završni tjedan ljetnih praznika u Prirodoslovnoj i grafičkoj školi Rijeka obilježili su brojni pokusi mladih kemičara koji su se ondje okupili sudjelujući na Petoj ljetnoj školi kemije . Riječ je o projektu koji Prirodoslovna i grafička škola Rijeka već nekoliko godina organizira u suradnji s Institutom Ruđer Bošković .  Ljetna škola kemije namijenjena je srednjoškolcima koji žele proširiti svoje znanje iz kemije te joj pristupiti na kompleksniji i sveobuhvatniji način negoli se to čini u školskim udžbenicima. Škola je u potpunosti besplatna , no preduvjet za sudjelovanje jest prisustvovanje državnom Natjecanju iz kemije unutar posljednje dvije godine. Ove je godine čak 20 učenika iz raznih dijelova Hrvatske pristiglo u Rijeku kako bi sudjelovalo na tom odličnom projektu. Program ...

Jesenski povjetarac raznosi suho lišće. Njegovo fijukanje i poneki zalutali zvuk automobila sve je što se može čuti u učionici. No, nedugo zatim, monotonost zadnjega sata raspršuju zveketanje mačeva, fantastični izumi i lepršanje krinolina! Sat započinje učenicima već poznatim riječima: „To je, zapravo jedna nevjerojatna priča…“ Pomislili ste na sat povijesti profesora Ivana Vitasa , zar ne?   Učenici ovogodišnjih drugih razreda opće gimnazije koji su odabrali izbornu nastavu povijesti 23. su rujna 2021. s profesorom Vitasom posjetili Muzej grada Rijeke smješten u Palači šećerane. Razgovor s profesorom našoj je redakciji otkrio sve o dojmovima učenika i profesora. A za vas, naše čitatelje, saznali smo i isplati li se baciti oko na ovaj ili neke od drugih povijesnih sadržaja Rijeke!   Muzej grada Rijeke (autorica fotografije: Nina Perušić, 2.1) Što Vam se svidjelo kod postave Muzeja? Imate li neke kritike na odabran sadržaj ili način na koji je predstavljen?   Ka...

U petak, na završnome danu Svjetskoga tjedna svemira u GAM-u, svoja su predavanja održali David Vodopija, Dino Gržinić i Petar Dušević . Od njih smo saznali što su to vodikovi oblaci, kozmičke zrake i teraformiranje. Također, istoga su dana učenici 3.4 razreda s nastavnicom Doris Žibert održali opušten nastavni sat Geografije. Na njemu su se zasladili svemirskim kolačićima te slušali top-listu svemirskih pjesama. Svemirski kolačići Prvi su, pak, razredi imali prilike pogledati prošlogodišnje filmove nastale u okviru projekta Književni svemir Arthura C. Clarkea . Zahvaljujemo učenicima i nastavnicima na predavanjima te sudjelovanju . Veliko hvala profesoru Jelači i profesorici Nikolaus , koji su nas potaknuli na uključivanje te nam priuštili zanimljiv i zabavan Tjedan svemira.   Lucija Žeželj (4.4)

Učenik Petar Dušević iz 4.5 razreda održao je predavanje Teraformiranje , čime je htio naglasiti važnost našega planeta i objasniti koliko je težak prelazak cijele civilizacije na neki drugi planet. Teraformiranje planirana je pretvorba nekoga planeta u nastanjiv ekosustav. Jedini kandidati za teraformiranje u našem Sunčevu sustavu jesu planeti Mars i Venera, ali govori se i o našem najvećem satelitu Mjesecu. Objasnio nam je da je to projekt koji bi trajao stoljećima jer znanost mora prijeći ogromne i vrlo teške prepreke. Problemi koji bi se javili kod teraformiranja Mjeseca jesu to što Mjesec nema atmosferu, nema vodu, ima jako slabu gravitaciju, jako puno radijacije i jedan okretaj traje 29 dana. Oko Marsa se nalazi rijetka i otrovna atmosfera te Mars također ima slabu gravitaciju. Mars je relativno jako udaljen od Sunca, što također predstavlja problem kod teraformiranja. Na Marsu se nalazi otrovna zemlja i također ima jako puno radijacije. Govoreći o Veneri, najveći je problem ...

Dino Gržinić , učenik 4.5 razreda, pripremio je predavanje Kozmičke zrake . Auguste Piccard bio je prvi čovjek u stratosferi 1931. godine te je otišao gore smatrajući da je u svemiru zračenje manje nego na površini Zemlje. Međutim, znanost je kasnije utvrdila potpuno suprotno. Dino nam je objasnio da postoje primarne i sekundarne kozmičke zrake . Primarne kozmičke zrake nastaju u crnim rupama te kada takve kozmičke zrake stignu u našu atmosferu, sudaraju se s česticama zraka te tako nastaju sekundarne kozmičke zrake. Naučili smo da najviše kozmičkih zraka na Zemlji ima na magnetskim polovima jer su tamo izvori magnetskih silnica. Iako kozmičke zrake imaju utjecaj na ljudski organizam, ne predstavljaju nam nikakvu prijetnju jer je čovječanstvo prilagođeno, ali može doći do pojave karcinoma kod astronauta i pilota koji su izloženi jakim kozmičkim zrakama.   Lucija Žeželj (4.4)