MOHO

Povodom obilježavanja Dana škole GAM-a održan je tradicionalni odbojkaški turnir, koji je i ove godine privukao velik broj učenika i navijača. Atmosfera u dvorani bila je natjecateljska, ali prije svega prijateljska, uz sportski duh i fer igru tijekom cijeloga događaja. Pobjednici turnira Odbojkaški turnir trajao je cijeloga tjedna, a najbolji su razredi odmjerili svoje snage na Dan škole. U polufinalnim susretima razred 2.5 svladao je 1.4, dok je 3.5 bio bolji od 3.3, čime su dva matematička razreda izborila plasman u finale. U borbi za treće mjesto razred 3.3 osvojio je broncu pobjedom nad 1.4, čime je zaključeno razigravanje za poredak.  Vrhunac turnira bilo je finale između razreda 2.5 i 3.5 , koje je donijelo odličnu igru s obje strane mreže. Nakon dva iznimno napeta seta razred 2.5 slavio je rezultatom 2:0 (25 : 23, 25 : 23) i tako osvojio naslov pobjednika ovogodišnjega turnira. Za pobjedničku ekipu nastupili su Nikola Vlašić, Karlo Celestin Kakučka, Nikola Radivoj,...

U sklopu programa Dana škole predstavljeni su digitalna slikovnica i film o pokladnome jahanju. Riječ je o sadržajima povezanima s projektom Kulturni i prostorni identiteti . Nastavnici Vjekoslav Šinko i Višnja Pešut Slikovnicu je pripremila nastavnica Višnja Pešut sa svojim 4.5 razredom . Slike i videozapisi prikazali su nam karneval i različite tradicijske običaje, čime smo se upoznali s načinima na koje se tradicija njeguje i prenosi. Aktivnost je povezala nastavni sadržaj s kulturnim temama te pokazala kako se takvi sadržaji mogu obraditi na suvremen i nama zanimljiv način. Posebnu pažnju privukao je kratki film o pokladnom jahanju , tradicijskom običaju karakterističnom za Slavoniju. Film je pripremio nastavnik Vjekoslav Šinko , a prikazuje nošnju, maske, konje te zajedničko okupljanje sudionika. U videu je istaknuto kako se običaj održava u lokalnoj zajednici te kako se prenosi s generacije na generaciju. Mogli smo vidjeti kako se karnevalske tradicije u različitim krajevima...

Razred 3.2 obogatio je program Dana škole „maškaranim“ pirom koji je sam organizirao. Raul Smolić poslao nam je tekst i fotografije. Svi znamo da se u našoj školi svašta može doživjeti – od iznenadnih ispitivanja do nestanka struje usred zime – ali ništa nas nije moglo pripremiti na to vjenčanje. Da, pričamo o onom danu kad je školski hodnik postao modna pista za najčudnije mladence u povijesti obrazovanja. Nije to bilo obično vjenčanje. Dok se u „stvarnom svijetu“ ljudi mjesecima pripremaju, naši su mladenci svoj styling smislili vjerojatno pet minuta prije prvoga zvona, a cijelu je stvar pratila naša vlastita mini-filharmonija od tri svirača koji su dali sve od sebe da pogodimo o kojoj se pjesmi radi stvarajući buku koja se čula valjda do susjednoga kvarta. Šalu na stranu, naš trio super je odsvirao.

Povodom Dana škole Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka organizirano je zajedničko gledanje filma Oppenheimer redatelja Christophera Nolana. Projekcija je održana u Dječjoj kući u Rijeci, a bila je namijenjena maturantima kao dio kulturno-obrazovnoga programa.  Film, koji prati život i rad J. Roberta Oppenheimera , „oca atomske bombe“, poslužio je kao poticaj za promišljanje o znanosti, odgovornosti i povijesnom kontekstu 20. stoljeća. U pratnji učenika bili su nastavnici fizike Patricija Nikolaus, Ana Buchberger i Petar Jelača . Program gledanja filmova odvija se u okviru projekta Škola u kinu , a suradnju s Art-kinom ostvaraje knjižničarka Leonila Marač . Maturanti u Dječjoj kući Većina učenika složila se da je film vrlo sadržajan, ali i izrazito dug. Posebno se isticalo mišljenje da je druga polovica filma, nakon završetka istraživanja, izrade i bacanja atomske bombe, manje dinamična. Radnja se tada u velikoj mjeri usmjerava na političke procese, saslušanja i odnose moći, št...

Predstavljanje karnevala u Njemačkoj Karneval in Deutschland – po čemu se njemački karneval razlikuje od riječkog? Na koji način i kada Nijemci slave karneval, kako su karnevali nastali i po čemu se njemački karneval razlikuje od Riječkoga objasnili su nam Lana Bezić (4.2), Lilly Jo Engelhart i Dominik Velčić (4.2). Na Dan škole naši su učenici održavali razna predavanja povezana s glavnom temom Dana škole – kulturnim i prostornim identitetom. Jedno od tih predavanja bilo je upravo ono koje su održali učenici Lana Bezić i Dominik Velčić, uz pomoć Lilly Jo Engelhart. Iz njihova predavanja čuli smo i saznali mnogo o karnevalu u Njemačkoj. Saznali smo da njemački karneval počinje 11. studenoga, u 11 sati i 11 minuta. Učenici su nam objasnili da je 11 ludi broj za Nijemce – jedan broj iznad broja 10, koji simbolizira 10 Božjih zapovijedi. Tako njemački narod ulazi u razdoblje prije korizme, u kojem je dopušteno jesti i piti u neumjerenim količinama. Najveće slavlje započinje tjedan...

Na Danu škole organizirani su brojni zabavni sadržaji. Osmišljeno je nekoliko kvizova te organiziran turnir u briškuli i trešeti. Kviz iz latinskoga jezika vodila je nastavnica Dijana Gašparović Rukavina . Na njemu su sudjelovali učenici 2.1, 2.3, 2.4 i 2.5 razreda. Najviše znanja pokazali su učenici 2.4 razreda te tako postali ovogodišnji pobjednici. Pobjednici kviza iz latinskoga jezika Osim kviza iz latinskoga tijekom Dana škole nastavnice engleskoga jezika Sabrina Herceg, Nikolina Šadić i Tanja Perkić Dizdarević organizirale su i kviz iz engleskoga jezika Think Smart: Language & Culture . Učenici 3.5 razreda kreirali su Prirodoslovnu Superpotjeru prema popularnome televizijskom kvizu. Vrlo brzo vidjelo se koliko su neki od nas kompetitivni. Učenici koji su vodili kviz dijelili su čokoladne muffine  onima koji su došli sudjelovati, što je definitivno dodatno privuklo mnoge da iskušaju svoje znanje. Razred 3.3 s nastavnicom Višnjom Pešut rješavao je logičke zadatke ...

Povodom Dana škole učenici su imali priliku upoznati bogatu i zanimljivu povijest Riječkoga karnevala, jedne od najprepoznatljivijih tradicija našega kraja. Predavanje je održala nastavnica Renata Radan, a nakon nje predstavile su se i ostale grupe koje su dodatno obogatile program. Nastavnica Renata Radan predstavlja Riječki karneval Iako se danas Riječki karneval smatra simbolom veselja, slobode i zajedništva njegov put do toga statusa bio je dug i nimalo jednostavan. Najstariji pisani trag o običaju maskiranja u Rijeci potječe još iz 1449. godine, kada je Gradsko vijeće donijelo strogu odredbu prema kojoj je svatko tko bi se maskirao mogao biti kažnjen odsijecanjem ruke, visokom globom ili zatvorom. Iznimka su bili gosti maskiranih plesova u Kaštelu, što pokazuje koliko je maskiranje već tada bilo prisutno u životu grada. Predstavljanje skupina u učionici 209 Tijekom povijesti karnevalski su običaji često bili ograničavani i zabranjivani. Tako je 1718. godine biskupskom uredbom ...

Povodom Dana škole održana su zanimljiva predavanja iz povijesti te edukativna radionica iz biologije koja je učenicima pružila priliku za učenje u praksi. Radionica iz biologije Predavanja iz povijesti održana su u organizaciji nastavnika Ivana Vitasa. Tin Karešin pripremio je predavanje pod naslovom „Piratokracija – demokracija po piratskom kodu“. Postavio je pitanje o tome je li slavni Nassau bio samo utočište razbojnika ili prva prava demokracija Novoga svijeta. Na temelju legendarnih priča poput „Crnobradoga“ istražio je piratsku koloniju kao mjesto slobode, ali i tiranije najjačih. Razmišljali smo je li anarhija na Karibima bila poštenija od tadašnjih kraljevstava. Izlaganje Petra Peranića nosilo je naslov „Neobična povijest Kine“. Govorio je o vremenu kada je Britansko Carstvo bilo „najveća dilerska država“ u povijesti, odnosno opijumskim ratovima. Saznali smo za Tajpinški ustanak, koji je predvodio čovjek koji je tvrdio da je Isusov brat, o padu moćne mandžurske dinastije...

Središnji svečani dio programa Dana škole započeo je u 14:30 u učionici 106, a vodila ga je maturantica Ena Ban pod mentorstvom nastavnice Marije Blažević. U uvodnom govoru istaknula je njegovu glavnu temu, a to je lokalni identitet, koji je definirala kao skupinu osobina koja nas čini onime što jesmo i razlikuje od ostalih skupina. Početak svečanoga programa Zatim je nastupio Združeni pjevački zbor GAM-a i PRHG-a pod vodstvom nastavnice glazbene umjetnosti Helge Dukarić Dangubić i uz klavirsku pratnju pijanista Matea Žmaka. Izveli su himnu Primorsko-goranske županije, poznatu pod nazivom „Zavičaju, tebi“. „Zavičaju, tebi“ Nakon prigodne izvedbe prisutnima se obratio ravnatelj škole Henry Ponte. Održao je kratak ali značajan govor u kojemu je naglasio da je jedan od ciljeva škole učiniti da učenici vole svoj kraj. Ravnatelj Henry Ponte Poslije njega na red je došao župan Ivica Lukanović. Čestitao je gamovcima Dan škole, a zatim pohvalio kreativan način njegova obilježavanja. Doda...

U učionici 104 u 15:45 započelo je predavanje Riječke kroatističke škole i Sveučilišta Magallanes posvećeno karnevalima u svijetu. Glavna voditeljica bila je Glorija Mavrinac , nastavnica GAM-a koja se prošle godine odlučila na velik izazov. Zaposlila se kao lektorica za hrvatski jezik na Sveučilištu Magallanes u Punta Arenasu, koji se nalazi na samom jugu Čilea. Zadovoljna je tim radnim mjestom, a za ovu priliku u GAM-u je predstavila svoja iskustva. Gošća Tanja Diklić iz Riječke kroatističke škole dovela je svoje studente kako bi predstavili karnevalske običaje iz Južne Amerike. S njima su ovaj dio programa pripremili nastavnici David Karasman  i Renata Radan . Nastavnica Glorija Mavrinac Prvi je nastupio Kristhoffer Espinoza Villarroel (student iz Punta Arenasa), koji je predstavio zimski karneval u Punta Arenasu. Zanimljivo je da ga slave usred srpnja, kada su kod njih vrlo niske temperature te na taj način pokazuju da je ljudska snaga jača od zime i snijega. Na karneval...

U 15 sati u školskoj knjižnici započela je prezentacija Tabu teme karnevala . Održali su je učenici koji pohađaju fakultativni predmet Škola i zajednica (ŠiZ) , pod vodstvom knjižničarke Leonile Marač . Teme kojima se bave cijele godine povezali su s karnevalom. ŠiZ Prva tema bila je nasilje te su naglasili da upravo na događajima poput karnevala, gdje se nalazi velik broj ljudi, postoji povećan rizik od raznih vrsta nasilja. Ona su povezana s jednako važnom temom ovisnosti poput alkohola i droga , koje su također česta pojava na takvim manifestacijama. Sljedeća tema bili su beskućnici , a učenici su predložili da grad Rijeka dio novaca koji troši na karneval donira prihvatilištima. ŠiZ Zadnja tema bila je mentalno zdravlje , u sklopu koje su ŠiZ-ovci savjetovali učenicima da se na karnevalu drže grupe koju poznaju te da svojim ponašanjem ne ugrožavaju ni sebe ni druge, kako bi svima bilo lijepo i ugodno. Puna knjižnica Povezavši ove važne teme s karnevalom, pružili su drugači...

Uoči Dan škole 2026., od 19. do 22. siječnja, u razredima smo provodili projekt Va učiteljevim postolih / U nastavničkim cipelama . U projektu su naši učenici i nastavnici na jedan sat zamijenili svoje uloge i vidjeli kako je to biti u nečijoj koži. Ante Vučemilović Šimunović (4.5), nastava Fizike Učenici su imali priliku pripremiti materijale za nastavni sat, prenositi znanje ostalim kolegama, a nastavnici odahnuti. Odabrali su pritom mnogo kreativnih metoda za svoje nastavne sate: klasično pisanje po ploči, kviz Kahoot!, prezentacije. Mogli su čak organizirati i provjeru znanja. Una Mastrović (3.4), nastava Hrvatskoga jezika Projekt je proveden na nastavnim satima Hrvatskoga jezika, Engleskoga jezika, Talijanskoga jezika, Latinskoga jezika, Povijesti, Geografije, Glazbene umjetnosti, Biologije, Kemije, Fizike i Matematike. David Župan (2.1), nastava Glazbene umjetnosti Nakon održanih nastavnih sati razredi su ispunili ankete o zadovoljstvu. Isto će tijekom idućega tjedna učini...

U nizu predavanja Učenici za učenike o kulturnom i prostornom identitetu sudjelovali su Marta Scheibl (2.4), Lina Brubnjak, Nino Tancabel (3.4), Andrej Tariba (3.5), Leona Čizmarević, Ana Jurišić, Lucija Smirčić, Idora Ugrin (4.1), Lara Mohović i Iva Drobina (4.4) . Bavili su se stvaralaštvom na čakavskome i njegovim obilježjima, usporedbom talijanskih i hrvatskih maškaranih običaja te zvončarima. Led je probila učenica Marta Scheibl sa svojim predavanjem o stvaralaštvu Vladimira Nazora. On je jedan od najplodnijih pisaca hrvatske književnosti, koji je dugo živio i radio na Kvarneru. Osim što je objavljivao djela na standardnome jeziku, često je pisao i na čakavskome. Marta Scheibl Nešto više o čakavštini i njezinim inačicama na ovome području govorile su nam Lara Mohović i Iva Drobina . One su tijekom prvoga polugodišta provele istraživanje među učenicima i nastavnicima koji se koriste čakavskim te nam dočarale razlike. Pomoću kolega iz razreda, Gabrijela Grgurića, Marija Rigatt...

Ravnatelj i nastavnici sa županom Veći dio programa Dana škole bio je povezan s projektom Kulturni i prostorni identiteti. On se tijekom tekuće nastavne godine provodi u Gimnaziji Andrije Mohorovičića Rijeka. Ideja je proizišla iz rada nastavnice Renate Radan s trima generacijama maturanata koji su kao čimbenike regionalnoga identiteta izdvojili čakavski i tradiciju maškara. Njezinu pozivu na suradnju rado su se odazvali brojni učenici, nastavnici i gosti. Cijela je škola bila uređena u „maškaranome“ duhu te su posjetitelji mogli proučavati maske ili čitati tekstove na hrvatskome i engleskome koje su sa svojim učenicima pripremile nastavnice Maja Zalokar, Katarina Bogatec Đumlin i Sabrina Herceg. Dio se programa odvijao i spontano, u organizaciji samih učenika. Razred 3.2 tako je organizirao vjenčanje pod maskama. Vjenčanje u 3.2 razredu Projektni je niz predavanja i radionica započeo u 14 sati. Nastavnik Ivan Vitas proveo nas je zaboravljenom poviješću slavenske mitologije. Naglasio...