Thursday, January 24, 2013

Dan škole u medijima




http://www.kanal-ri.hr/internet-tv.asp


 http://www.gimnazija-amohorovicica-ri.skole.hr/

http://m.novilist.hr/PogledajClanak.aspx?id=648043&datum=20130124



http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A2860286328592863285A28582859285B286328
9B2893289428632863285E285C2860285C2860286128632863286328592863V

Početak programa Dana škole



Dana 23. siječnja 2013. godine učenici Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka u velikom su se broju okupili u 14 sati u učionici 305 kako bi prisustvovali uvodnom dijelu Dana škole. Program je otvoren himnom koju se izveli članovi Združenog zbora Prve riječke hrvatske gimnazije i Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka, pod vodstvom profesorice Ljerke Žic. Voditeljica Lea Sečen iz 3.3 razreda opisala je cjelokupni program, a ravnatelj Henry Ponte predstavio školski ljetopis. Potom je uslijedio nastup gudačkog kvarteta (C. Mansell: Lux Aeterna, obrada Marine Bakarić, 4.1) te monolog Jutro nakon kojim je učenica 1.3 razreda, Laura Šalov, oduševila publiku. Na kraju je zbor otpjevao pjesmu May it be iz filma Gospodar prstenova.

Antonela Antić, 2.1

Komentar uvodnoga dijela Dana škole


            „Mi smo sad došli slušat Babića, ej“, čuje se glas s moje desne strane dok čekam 14 sati. Mnogo se učenika našlo ispred učionice 305 te me ta činjenica nadasve iznenadila. Nije bilo očekivano da će se takvo mnoštvo pojaviti već na samom uvodu, pogotovo jer smo generacija koja će spavati do 13 sati ako joj se pruži prilika. Ubrzo se oglasilo svima poznato zvono svojim prodornim zvukom te su se otvorila vrata učionice dopuštajući ulazak prisutnima, kojih je bilo toliko puno da se formirala ogromna gužva. Mnogi su profesori već bili na svojim mjestima u prvim redovima, a učenici su polako popunjavali prostor otraga. Sjećam se kako je profesorica Žic rekla da je 305 učionica u kojoj se uvijek održavaju sastanci i raznorazne izvedbe, a sada vidim zašto: ova oslikana učionica dobro nadopunjuje, možda čak i potiče, zabavnu i opuštenu atmosferu koje je bilo napretek. O dobroj atmosferi i druženju profesora i učenika govorila je i Lea Sečen koja je igrala ulogu voditeljice Uvoda u Dan škole. Njen govor bio je optimističan i dobro napisan – dovoljno kratak za svačiju koncentraciju, a dovoljno dug da obuhvati srž Dana škole te radionica koje će se održati. Prethodila je himna Republike Hrvatske, tijekom koje je cijela učionica zapala u očekivanu tišinu, osim hihota nekolicine učenika. Uslijedilo je potom par ravnateljevih riječi. Zanimljivo mi je to što je učionica bila tiha tijekom svake izvedbe, čime su učenici pokazali izrazito poštovanje prema svojim kolegama. Slijedio je očaravajući gudački kvartet (C. Mansell: Lux Aeterena, obrada Marine Bakarić). Najveći je aplauz, zasluženo, dobila učenica Laura Šalov sa svojim monologom Jutro nakon. Teško je bilo povjerovati da je tako uspješno dočarala komplicirane emocije. Profesorica Kaurloto komentirala ju je ovim riječima: “Dobro mala glumi, a tek je prvi razred“.
            Razigran i zanimljiv uvod savršeno je dočarao sve ono što predstavlja Dan škole: vrijeme za učenje kroz igru i predavanja te mogućnost da profesore vidimo kao ljude s vlastitom osobnošću i ambicijama, a naposljetku i da naučimo nešto o Andriji Mohorovičiću jer je lijepo čuti kada učenik zna ponešto o čovjeku po kojem je nazvana škola.

Jelena Malinarić. 3.2

Wednesday, January 23, 2013

Osvrt na predavanje iz matematike: "Neriješeni problemi u teoriji brojeva"

            Kao što se i Mohorovičić služio nefoskopom kako bi dosegnuo nebo i upravljao putanjom oblaka, tako se i sama matematika služi brojevima kao oruđem za što kvalitetniju obradu zagonetki i anagrama koji se kriju u toj egzaktnoj znanosti. Prirodni engrami katkada nemaju jasan i usječen put te se tada sami matematičari nalaze na prekretnici kako dokazati ono što samo pravi prirodnjak vidi kroz svoj horizont iskustva, znanja i logičkog intelekta. Povodom obilježavanja dana škole i obljetnice rođenja Andrije Mohorovičića održano je predavanje: „Neriješeni problemi u teoriji brojeva“ koje je održala asistentica Odjela za matematiku Sveučilišta u Rijeci, Sanda Bujačić. Teorija brojeva kompleksna je grana matematike koja sadrži mnoštvo neistraženih slutnji i teorema na koje znanstvenici pokušavaju pronaći odgovore već stotinama godina. Neke od suspecijalizacija te grane matematike nastoje proučiti svojstva cijelih brojeva i ovladati njihovim aksiomima. Pitanja djeljivosti, svojstva kongruencija i prostih brojeva, kvadratne forme, aritmetičke funkcije i diofantske jednadžbe nude pregršt izazova za svakog matematičara koji ovladajući njihovim pravilima igre pokušava prezentirati i olakšati postavljeni problem. Koja li su najaktualnija pitanja i imaju li ona uopće odgovore, kako prebrojiti sve te silne odgovore i dokazati teorem? Brojne novčane nagrade i zlatna Fieldsova medalja predstavljaju tron uspjeha kada matematičar uspije odgovoriti na navedena pitanja postavljena na neki od čuvenih milenijskih matematičkih problema. Jednostavna formulacija većine aktualnih nedokazanih tvrdnji kao da prkosi svim matematičarima koji svoje slutnje pokušavaju dokazati dugi niz godina. Goldbachova slutnja kaže:“ Svaki paran broj može se predstaviti kao zbroj dvaju prostih brojeva“. Naizgled jednostavna matematička izjava povlači za sobom snop nedokučivih činjenica koji se krije u velikom spektru matematičke domene.“ Postoji li formula koja izračunava pn + 1 prosti broj ako je poznat pn?“ pitali su se brojni znanstvenici, ali još uvijek nisu pronašli način da odmaknu taj zid nepoznanica koji je pred njima. Može li se pronaći Eulerova 4D cigla, odnosno da zadani prirodni brojevi duljine stranica a, b, c i pripadne dijagonale navedene matematičke jednažbe budu prirodni brojevi: √(a2 + b2), √(a2 + c2), √(a2 + d2), √(b2 + c2), √(b2 + d2) i √(c2 + d2)? Ovaj složeni matematički proračun izaziva smutnju u širim matematičkim krugovima jer samo dokazivanje te slutnje proširilo bi horizonte i otvorilo nove prozore u matematičkom svijetu. Kao što svaki labirint ima izlaz, ali je vrlo teško pronaći pravi put, tako je i čuveni matematičar Grigori Perelman riješio Poincarteovu slutnju, tj. jedan od vodećih tzv. matematičkih milenijskih problema. Njegova strast i magija matematike očarali su njegov um te je odbio i novčanu nagradu i Fieldsovu medalju koja predstavlja izvor slave za svakog znanstvenika. Problemi diskretnog logaritma te pitanja postoje li savršeni neparni brojevi i prosti brojevi blizanci samo su neka od mnoštva valova koji uzburkavaju more matematičkih asocijacija.
            Gledajući na predavanje kroz prizmu učenice 3. razreda gimnazije u kojem se još rješavaju elementarni problemi zastupljeni u matematici, mogu reći da je Rubikova kocka matematičkih anagrama obojana pregrštom boja koje treba ispravno posložiti i onda dobiti pravi kromatski poredak ravnine.

Tanja Tatalović, 3.5

Intervju s asistenticom na Odjelu za matematiku Sveučilišta u Rijeci, Sandom Bujačić

Iz Vašeg životopisa saznala sam da ste završili opći smjer Gimnazije Eugena Kumičića Opatija. Kao stručnjak pred dostignutim ciljem, mislite li da ste u počecima svojeg obrazovanja bili zakinuti za opširnije znanje matematike, s obzirom na to da niste polazili matematičku gimnaziju u kojoj je zastupljen opsežniji program s naglaskom na prirodne znanosti?
- Budući da sam pohađala opći smjer gimnazije prije desetak godina, odnosno prije nego se fond sati iz matematike smanjio u općim i jezičnim smjerovima, smatram da nisam bila posebno zakinuta za opširnije znanje matematike. Iako je matematika zastupljenija u prirodoslovno-matematičkom smjeru, matematičko gradivo koje nam je bilo prezentirano redovito se oslanjalo na udžbenike i zbirke koje koriste matematički smjerovi u gimnazijama; a i želja za dubljim razumijevanjem matematike i otkrivanjem novih, težih, zanimljivijih zadataka uvijek me je "tjerala" na daljnja samostalna istraživanja novih matematičkih koncepata i neprestano utvrđivanje gradiva i povezivanje s već naučenim. I moj maturalni rad je bio iz matematike, ali ni tijekom pisanja rada nisam nailazila na poteškoće u svladavanju tog, finalnog, zadatka u srednjoškolskom obrazovanju.

Gledajući iz perspektive modernog postindustrijskog društva u kojem je izražena dominacija suvremene informatičke tehnologije i robotike koja nastoji čovjeku predstaviti gotova rješenja, te zanemariti njegove kreativne i logičke sposobnosti, kakav je status prirodnih znanosti, posebno matematike kao njene temeljnice i je li ona u podređenom položaju u odnosu na modernističke znanstvene grane?
- Svi oni koji su željni znanja i koji imaju energije za neprestana istraživanja ne smatraju suvremena (informatička) rješenja gotovim proizvodima i modernim ubojicama ljudske kreativnosti. Iako su nam ta rješenja dostupna, uvijek možemo pokušati otkriti kako su ta rješenja realizirana ili ih čak pokušati poboljšati. Zato ne bih baš rekla da informatička tehnologija i robotika zanemaruju kreativne i logičke čovjekove sposobnosti. U informatici i matematici imamo toliko efikasnih algoritama koji nam pomažu u rješavanju svakodnevnih i manje svakodnevnih problema, ali se njihova kvaliteta preispituje svakodnevno: znanstvenici diljem svijeta neprestano nastoje algoritme usavršiti, pristupiti problemu s neke druge strane, uštedjeti na vremenu, odnosno brže i efikasnije doći do rješenja... Upravo sve ovo itekako potiče kreativnost i logičku sposobnost svih koji su uključeni u projekt. Nerijetko smo vrlo zadovoljni ako uspijemo uštedjeti i stotinku sekunde trajanja petlji unutar cjelokupnog koda jer nam to za milijune podataka znači veliku uštedu vremena. Znanstvenici često iznova pišu algoritam koji im rješava neki problem kako bi smanjili hardverske zahtjeve i na taj način "pojeftinili" izvođenje algoritma. Sve ovo što sam navela itekako potiče logičko razmišljanje i kreativan rad u znanosti. Matematika u današnje vrijeme nikako nije podređena u odnosu na modernističke znanstvene grane jer je dobro poznavanje matematike i rada računala na najosnovnijoj razini preduvjet za mnoge zaključke. Matematika je temelj svakog ozbiljnijeg programiranja i nerijetko se kaže da su dobri programeri i kvalitetni matematičari. Ali, i obrnuto. Iako matematičari nisu toliko eksponirani u medijskom prostoru, oni su itekako zastupljeni u znanstvenim krugovima i širinu njihovog djelovanja laik često ne može ni zamisliti: matematičari se bave kriptografijom, kodiranjem i dekodiranjem podataka, djeluju unutar sektora rizika, predviđaju fluktuacije burzi, bave se aproksimacijama, realizacijom ekonomičnijih mreža infrastrukture unutar jednog grada ili države, procjenama koje su ključne za donošenje odluka u medicini, kemiji, geografiji, psihologiji...

Matematički aksiomi i teoremi postavljeni su još za antičkih matematičara i možemo reći da su tada udareni temelji matematičkih znanosti. Uzmimo za primjer trigonometriju koju i dandanas izučavamo po dostignućima grčkih matematičara. Koja su područja matematike danas u suvremeno doba doživjela najveće spoznaje i dostignuća?
- Ljudi koji nisu usko vezani uz matematiku i ne prate intenzivno rad matematičara u današnje vrijeme misle da je matematika prestala sa svojim razvojem još prije par stoljeća. No, to nije točno. Sve grane matematike se danas itekako intenzivno razvijaju, a što je otkriće veće, to se više novih pitanja otvara i pruža se više prostora za daljnji rad i daljnja proučavanja. Zahvaljujući razvoju modernih tehnologija i internetu, danas su svi matematičari, specijalno oni unutar svog područja djelovanja, vrlo povezani i komunikacija, razmjenjivanje ideja te konstruktivnih kritika odvija se i do par puta u danu jer tisuće kilometara udaljenosti više ne predstavljaju nikakav problem. Ako baš želimo biti nešto egzaktniji i izdvojiti neka od matematičkih dostignuća modernog vremena, svakako bi bilo suludo ne spomenuti dokaz Posljednjeg Fermatovog teorema koji je 1993. godine prvi put predstavio javnosti profesor Andrew Wiles sa Sveučilišta u Oxfordu. Za to postignuće je dobio odličje viteza od strane Kraljice. Drugi vrlo važan dokaz je bio dokaz Poincareove slutnje, jednog od sedam milenijskih problema, do kojeg je došao Grigori Perelman, ruski matematičar koji je odbio novčanu nagradu i Fieldsovu medalju objašnjavajući da ne želi nikakve profane nagrade jer slutnju nije dokazao zbog njih, već zbog sebe, budući da mu je trebala kao alat u daljnjem radu. Ne možete nikada sa sigurnošću jedan značajan matematički dokaz smjestiti unutar jedne matematičke grane jer je upravo njegova veličina u tome da nerijetko povezuje ogroman broj matematičkih koncepata i grana za koje slabije upućeni i ne slute da su povezane. Mogla bih sad reći da se danas u svijetu, ali i u Hrvatskoj, vrlo intenzivno razvija teorija brojeva, ali mislim da bi to bilo sebično prema ostalim granama matematike koje ne bih spomenula isključivo zato jer nisam toliko upoznata s njima koliko s teorijom brojeva koja je moje područje interesa.

Matematika je znanost koja se temelji na dokazivanju i vjerodostojnosti činjenica. Koja je grana matematike najneistraženija i na koju su fokusirani znanstvenici?
- Teško pitanje: danas se dosta toga odvija u području kriptografije i algoritmima za kodiranje i dekodiranje podataka. Sve više jača teorija grafova koja svakim danom ima sve jaču primjenu, znanstvenici intenzivno proučavaju i fraktale te ih povezuju sa živim svijetom... Eliptičke krivulje su nešto noviji matematički koncept koji je danas vrlo korišten i koji je jedan od alata koje je Andrew Wiles koristio u dokazivanju Posljednjeg Fermatovog teorema te tako doprinio još većoj "popularnosti" i primjenjivosti eliptičkih krivulja. Jedan japanski matematičar je prije nekoliko mjeseci objavio svoj dokaz poznate matematičke slutnje, ABC slutnje. Sad kompetentna matematička zajednica mora provjeriti dokaz i vidjeti radi li se o valjanoj konstrukciji. Japanski matematičar tvrdi da je na više od 512 stranica raspisao dokaz i time uveo neke sasvim nove matematičke koncepte te udario temelje nekim novim granama matematike koje se bave svojstvima brojeva iz jedne druge perspektive. To bi onda bile još neistražene grane matematike - nastale istražujući novu matematičku građu i oformljavajući dokaz te poznate slutnje. Što više razmišljam o odgovoru, čini mi se da ne mogu ništa posebno izdvojiti jer su sve grane matematike vrlo žive i tisuće znanstvenika svakim danom proučava čitav niz problema unutar svojih područja djelovanja i interesa.

Teorija brojeva opsežna je grana matematike. Nabrojite nam i približite neka od svojstava cijelih brojeva.
- U elementarnoj teoriji brojeva bavimo se pitanjima djeljivosti, kongruencija, svojstvima prostih brojeva, određivanjem ostataka pri dijeljenju vrlo velikih brojeva, kvadratnim formama, aritmetičkim funkcijama, diofantskim jednadžbama, posebice Pellovim i pellovskim jednadžbama, eliptičkim krivuljama, kvadratnim poljima...

U kolovozu 2012. godine prisustvovali ste ljetnoj školi Four Faces of Number Theory u Wuerzburgu, u Njemačkoj. Usavršavaju li se u toj edukacijskoj ljetnoj školi matematičke vještine ili je zastupljen istraživački rad na području pojedinih matematičkih grana? Recite nam nešto o tom iskustvu.
- Ljetna škola Four Faces of Number Theory, kako i sam naziv kaže, bila je koncipirana tako da je polaznicima, većinom studentima doktorskih studija, predstavila četiri lica teorije brojeva. Četiri iznimno poznata i renomirana gostujuća profesora tjedan dana su nam pričala svatko o jednom licu teorije brojeva kojim se (najviše) bavi. Tako nam je profesorica Kathrin Bringmann sa Sveučilišta u Kölnu, GER, inače dobitnica nagrade Alfried Krupp za razdoblje 2009. g. - 2014. g. od milijun eura, pričala o modularnim formama, profesor Yann Bugead sa Sveučilišta u Strasbourgu, FR, nam je pričao o proširenjima algebarskih brojeva, profesor Titus Hilberdink sa Sveučilišta u Readingu, UK, nam je pričao o multiplikativnim Toeplitzovim matricama i Riemannovoj zeta funkciji te profesor Jürgen Sander sa Svučilišta u Hildesheimu, GER, nam je pričao o teoriji grafova u teoriji brojeva. Izlaganja su bila usmjerena prvenstveno na edukaciju polaznika i na ukazivanje na širok spektar otvorenih problema i prilika za suradnju na njima. To je bio odličan način da se mladi teoretičari brojeva, ili oni koji će to tek postati, upoznaju s raznim aspektima te matematičke grane, otvorenim pitanjima koja čekaju na dokaze te da se svi povežu i ostvare daljnju suradnju i prijateljstva. To je bilo divno iskustvo nakon kojeg se vratite puno bogatiji, što na profesionalnom, što na privatnom planu. Predavanja su trajala čitave dane s pauzom za ručak, ali uz tako ugodnu atmosferu i pristupačnost profesora, vrijeme je jednostavno projurilo. Sa svim polaznicima koji su došli u školu sa svih kontinenata se i danas čujem; a i planiram se ove godine vidjeti s nekima od njih na još jednom okupljanju iz teorije brojeva koje će se održati u Finskoj. Ova ljetna škola bila je odlična prilika za upoznavanje s istraživačkim radom i odnosom prema radu koji imaju ljudi izvan naših granica.

Veliki je matematičar Gauss rekao: “Matematika je kraljica znanosti, a aritmetika kraljica matematike“. Je li to doista tako i u današnje doba i je li sama vjerodostojnost matematike i u današnjem društvu dominatnija u odnosu na suvremene grane modernističkih znanosti?
- Ne znam koliko sam kompetentna za odgovor na to pitanje. Kad iz papuča jednog matematičara gledate na sve što nije egzaktno, potkrijepljeno dokazom i točno tako i nikako drugačije, onda obožavate i cijenite tu egzaktnost smatrajući matematiku definitivnom kraljicom znanosti. Kad uočite da se matematikom služe sve druge znanosti barem kao alatom koji im je neophodan ili barem kao potporom u odlučivanju, onda je ne možete ne gledati kao apsolutnu dominaciju u znanosti. No, ovaj je stav tipičan za matematičara, osobu koja se većinu života bavi matematikom iz strasti i kojoj je logički aparat razrađeniji od onih ostalih. Nisam sigurna da bih se usudila reći da je matematika dominantnija u odnosu na sve ostalo jer bih to zaključila na temelju vrlo površnog uspoređivanja, ali je u svakom slučaju vrlo posebna, temelj svemu što poznajemo, a da većina nas toga nije ni svjesna, i kao takva je u svoj svojoj biti najljepša.

Razgovor vodila: Tanja Tatalović, 3.5

Klub ljubitelja knjige

Dana 23. siječnja 2013. godine u Gimnaziji Andrije Mohorovičića Rijeka održale su se brojne radionice. Naime, učenici i profesori, povodom Dana škole i 156. rođendana Andrije Mohorovičića, organizirali su razne radionice, predavanja i izložbe. Klub ljubitelja knjige predstavio se izložbom koja je trajala od 14 do 18:30. Njezin je cilj bio upoznati učenike sa slavnim književnicima iz lektire te zanimljivostima iz njihova života. Nakon izložbe pokrenuta je računalna prezentacija kojom su kronološki predstavljeni autori od Homera, Shakespearea i Dantea do Dostojevskog, Kafke i mnogih drugih.

Laura Biondić, 2.1

Pokusi iz fizike

            Na Dan škole učenici su, kao što svi već znate (jer ste među njima), bili oslobođeni nastave te su umjesto iste sudjelovali na raznim radionicama. Među njima našli su se i pokusi iz fizike.
Pokusi su se odvijali u učionici 306 te su, iako su trajali ukupno puna dva sata, sakupili relativno velik broj gledatelja i „pomoćnika“. Radionicu je vodio profesor Levko Cvetkovski, a njegovi su pokusi tematski pokrili velik dio jednog jako zanimljivog predmeta. Profesor možda nije govorio o čestičnoj fizici i teoriji struna, što bi neke od malo entuzijastičnijih gledatelja moglo zanimati, ali zanimljivosti većeg dijela eksperimentalne fizike dobro je objasnio.
            Među tim zanimljivostima našli su se neki pokusi, koji bi onome tko ne zna o čemu se radi, mogli djelovati kao magija. To su pokusi kao što je bežično paljenje žarulje, implozija limenke ili lom svjetlosti (među ostalim), no o tome ću više nešto kasnije. Kako se sudionici ne bi našli u situaciji da jednostavno ne mogu shvatiti što se dogodilo, profesor Cvetkovski sve je jako dobro objasnio, tako da su i oni iz prvih razreda mogli razumjeti ono što im kao nastavno gradivo neće biti potrebno čak ni u nadolazeće tri godine. 
            U pozamašnom broju pokusa isticala se implozija limenke. Taj je pokus svima, iako smo bili upozoreni što će se dogoditi i zašto, izgledao poput čarolije. Naime, profesor je u limenku ulio vodu te ju zagrijao na visoku temperaturu. Potom je limenku s kipućom vodom uzeo i naopako uronio u posudu s vodom. Neću objašnjavati kako i zašto se dogodilo što se dogodilo, ali u svakom slučaju izgledalo je nevjerojatno. Limenka je implodirala. Zgnječila se kao da ju je neki nevidljivi čovjek zgrabio i zdrobio. Pomalo je nevjerojatno zamisliti da nešto tako jednostavno može imati tako spektakularne rezultate. To je definitivno pokus koji možete probati sami kod kuće. Samo pazite - limenka je vruća!
             Sve u svemu, profesor nas je počastio zadivljujućim repertoarom raznoraznih eksperimenata. Uvjeren sam da smo nešto i naučili iz tog iskustva.

                                                                                                                                       Matija Dizdar, 2.5

Radionica iz biologije

U srijedu, 23. siječnja 2013. godine, s početkom u 15 sati u učionici 301 održana je radionica iz biologije. Radionicom se obilježio 156. rođendan istaknutog hrvatskog znanstvenika Andrije Mohorovičića, odnosno Dan škole. Pod vodstvom svojih profesorica, Biserke Hasković i Marine Plišić, učenici su napravili zanimljivu jednosatnu radionicu. Na radionici se moglo gledati kroz mikroskop, promatrati pokus „gel-elektroforeza“, poslušati prezentaciju o bakterijama te uvidjeti koliko su one rasprostranjene, a na kraju i pogledati pokus izolacije DNA iz luka. Učenici su na ovoj radionici rado sudjelovali i naučili nešto novo. U razgovoru sa sudionicima otkrili smo da bi voljeli da se na satovima biologije više primjenjuju istraživanja, grupni radovi i eksperimenti.

Petra Peloza, 4.1

Pokusi iz kemije

            Nesumnjivo je kako šarene boje i potencijalne eksplozije privlače publiku naše dobi. Zato je bilo očekivano kako će kemijski pokusi profesorice Dajak i profesora Šinka biti najposjećeniji.
            Dana 23. 1. učionica 308 pretvorila se u najpoželjnije mjesto u cijeloj školi. Crna mamba, tekućine koje mijenjaju boju, tvari koje podsjećaju na vrtove bile su samo neke od zanimljivosti za koje se čekalo u redu.
            Pokusi su, kao i prošle godine, bili izvrsno izvedeni, a to možemo zahvaliti učenicima. Jedino je nedostajala prošlogodišnja "ploča dojmova" koja je bila mjesto zapisivanja brojnih pošalica, kao npr. "Ali ništa mi nije eksplodiralo!"

                                                                                                    Jelena Malinarić, 3.5

Izložba fotografija

Dana 23. siječnja 2013. godine, povodom obilježavanja Dana škole Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka, u učionici 201 održana je izložba umjetničkih fotografija. Riječ je o učeničkim radovima. Izložba je trajala od 14 do 18:30. Izdvojit ćemo neke od autorica: Marina Bakarić, Iva Ćavar i Ivana Lovrinović.

Paola Peruč, 2.1

Prezentacije iz geografije




U srijedu, 23. siječnja 2013. godine, naša je škola obilježila 156. godišnjicu rođenja Andrije Mohorovičića, odnosno Dan škole. U bogatom programu za svakog se moglo pronaći ono što će ga zainteresirati, a tako i za one koji su ljubitelji geografije. S početkom u 14:30 započelo je, u učionici 303, predavanje pod naslovom: "Andrija Mohorovičić: proučavanje vremena (tada) / klimatske promjene (danas)“. Prvi dio jednosatnog programa održali su učenici koji su bili vođeni svojim mentorima, profesoricom Renatom Grbac Žiković i profesorom Hrvojem Grofelnikom. Program je nastavljen predavanjem profesora Grofelnika. Učenici su sa zanimanjem slušali o životu Andrije Mohorovičića, klimi i vremenu.
                                          
Petra Peloza, 4.1

Međurazredni odbojkaški turnir

            Povodom Dana škole u školskoj dvorani održao se, sada već tradicionalni, turnir u odbojci. Sudjelovalo je svih dvadeset razreda naše gimnazije, a natjecanje je trajalo od utorka, 15. siječnja, do srijede, 23. siječnja. Utakmice su se igrale na jedan dobiveni set, a pobjednici svake od četiriju skupina igrali su s jednim od četiriju nositelja turnira (4.5, 3.1, 4.4 i 3.2). Iako je turnir bio napet i zanimljiv, nositelji su opravdali svoj status prošavši u polufinale. Najzanimljivija četvrtfinalna utakmica bila je ona između 4.5 i 4.2 razreda, pobjednika skupine A, u kojoj su „matematičari“ bili uspješniji s rezultatom 27 : 25. Ostale četvrtfinalne utakmice praćene brojnim navijačima završile su sljedećim rezultatima: 3.1 - 2.3 (25 : 23); 4.4 - 3.5 (25 : 22); 3.2 - 1.5 (25 : 18). Na sam Dan škole odigrane su utakmice polufinala i finala. U finale je prošao 4.4 razred koji je porazio 4.5 rezultatom 25 : 20 te 3.1 koji je pobijedio 3.2 rezultatom 25 : 18. Finale se igralo na dva dobivena seta. U oba je uspješniji bio 4.4 (25 : 9, 25 : 19) i tako obranio prošlogodišnju titulu pobjednika turnira.
             U pauzi natjecateljskog dijela turnira odigrala se i revijalna utakmica između profesora i maturanata u kojoj nije bio važan rezultat, već zabava za gledatelje.

Franko Ivančić, 2.5

  Kao i svake godine učenici Gimnazije Andrije Mohorovičića organizirali su nekoliko sportskih događanja povodom Dana škole. Međurazredni  turnir u odbojci bio je kao i uvijek jedan od najposjećenijih događaja. Ove godine ekipe su bile raspoređene u četiri skupine te je odigrana ukupno trideset i jedna utakmica. U polufinalu sastali su se učenici 4.4  i  4.2 te 3.1 i 3.2 razreda. Nakon napetih utakmica u završnici su igrali 4.4 i 3.1 razred. Ovogodišnji pobjednici bili su ujedno i branitelji naslova, maturanti  4.4 razreda. Pobijedili su rezultatom 2 : 0 (25 : 9, 25 : 19).
  Prije finala odigrana je i tradicionalna revijalna utakmica između profesora i maturanata. I ove su godine za nijansu bili bolji maturanti te odnijeli pobjedu rezultatom 56 : 47.
  Uz odbojkaške utakmice, po prvi je put organizirano i otvoreno prvenstvo GAM-a u plivanju na 50 m slobodno. Sudjelovalo je devet učenika. Mark David Lajoš osvojio je treće  (28.81), Viktor Babić drugo (28.81), a Daniel Ivaničić (26.88) prvo mjesto.
            Sve utakmice odigrane su u sportskom duhu, a i atmosfera u dvorani bila je odlična. Uz učenike, utakmice su došli pogledati i brojni profesori što je bila velika podrška učenicima. Nadamo se da će i dogodine sportska događanja u Mohorovičiću ostati napeta i zabavna kao i do sada.

Darija Jurjević, 4.1

Turnir u bridžu i šahu

           
            Dan škole Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka održao se 23. siječnja 2013. godine, a tim su se povodom održavali turniri u šahu i bridžu. Šah se igrao od 16 do 17:30 u učionici 107, a bridž od 16 do 18:30 u učionici 201. Bridž su igrali učenici protiv učenika na čelu s profesoricom Mirnom Jurcan, dok je šah obilježio posjet hrvatskog prvaka Ognjena Cvitana. O šahu, vjerujem, svi ponešto znamo, no bridž je bio veći misterij. Obje igre zahtijevaju pomno razmišljanje i logičko zaključivanje, stoga ne začuđuje činjenica da su svi naši učenici bili jako koncentrirani, no ne nužno i ozbiljni. Šah je igra koja se igra na ploči, jedan igrač protiv drugog. Glavni je cilj zaštititi kralja i protivnom igraču napraviti šah-mat. Ono što vjerojatno većina ljudi ne zna jest da je najpopularniji europski tip šaha te je vrlo važno znati da u pitanju nije sreća, već vještina. I dok su naši kraljevi i kraljice međusobno ratovali, na katu iznad održavala se "najsavršenija, najlucidnija i najinteresantnija igra koju je ljudski um izmislio" - bridž. Igra je toliko korisna i popularna da je u nekim zemljama jedan od glavnih predmeta u školi ili pak izborni.
            Bridž je težak za objasniti, no da bi osoba znala igrati, potrebno je savladati licitaciju (izbor boje i broja osvojenih štihova) te odigravanje (realizacija dogovorenog kontakta). Potrebna su četiri igrača i vrlo razvijeno logičko razmišljanje. Pomislili biste da su učenici u tim igrama bili veoma tajnoviti i ozbiljni, no atmosfera je bila naizgled mirna, a zapravo uronjena u smijeh, prijateljstvo i razmišljanje. Što više reći? Učenici su dali sve od sebe, čak i više, no nadamo se da će ove dvije igre u budućnosti privući još više zainteresiranih mladih ljudi koji će u veselom i toplom okruženju, na zabavan način, trenirati svoj mozak.

Laura Biondić, 2.1

            Povodom Dana škole Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka održao se turnir u bridžu i “simultanka“ u šahu.
             Bridž je kartaška igra podrijetlom iz Rusije. Za igru su potrebna četiri igrača. Oni igraju u parovima. Igra se sastoji od dva dijela. Prvi je dio licitacija u kojoj partneri skupljaju informacije o svojim kartama, a drugi dio zove se izigravanje. Za naučiti igrati bridž treba najmanje mjesec dana, a tečaj u školi traje dva do tri mjeseca. Tečaj se održava u prostorijama škole pod vodstvom profesora Karasmana dva puta tjedno u trajanju od 45 minuta. Bridž je po težini u kategoriji sa šahom i damom koji su također olimpijski sportovi. Sreća ne igra nikakvu ulogu u ovoj kartaškoj igri, već je bitno poznavanje igre. Sve smo saznali od Ivana Brajkovića koji je prva generacija učenika koji su završili tromjesečni tečaj bridža u Bridž klubu Rijeka.
             Razgovarali smo također i s Ognjenom Cvitanom, svjetski poznatim šahistom koji je s našim učenicima igrao „simultanku“ u šahu. „Simultanka“ je, za one koji ne znaju, pokušaj jednog igrača da igra s više protivnika na različitim šahovskim pločama u isto vrijeme. Rekao nam je da je šah nastao u Indiji i da se igra na području Europe već više stotina godina. Nazvao je šah kraljem svih igara i kazao nam da on smatra da je u pitanju pojedinačan sport u kojem ne odlučuje samo znanje već i sportski elementi. „Neke šahovske partije traju i duže od četiri sata, tako da treba biti itekako fizički spreman“, rekao je gospodin Cvitan. Šah je napredovao s razvojem tehnologije, tako u današnje vrijeme postoje strojevi koji su nadmašili neke od najboljih šahista svijeta. Šah je igra u kojoj odgovaraš sam za sebe i svoje poteze. „Šah se preporučuje za odmor duha i tijela, pogotovo starijim ljudima“, također nam je kazao gosp. Cvitan.

Agata Poganj, 2.4. i Katja Andrić, 1.4

O dodatnim aktivnostima na Danu škole (novinarstvo i terenska nastava iz geografije)

            Dodatne aktivnosti ono su što čini školu podnošljivom za mnoge učenike. Lijepo je znati da se čak i u školi može činiti ono što odgovara interesima svakog pojedinog učenika, da se u toj ustanovi ne nude samo isprazne informacije za koje učenici često kažu da im „nikad neće trebati“ ili „Što će meni ovo u životu?!“ Ove godine, na Danu škole bilo je moguće sudjelovati na terenskoj nastavi iz geografije i novinarskoj skupini kao dodatnim aktivnostima.
            Novinarska skupina odlična je aktivnost za sve one koji žele poboljšati svoju vještinu pisanja, ili samo aktivno sudjelovati na raznovrsnim aktivnostima koje škola organizira. Skupinu vodi profesor Krapić koji je organizirao sastanak u 13:30 za sve članove. Naime, svatko od marljivih novinara dobio je zadatak popratiti određenu radionicu ili predavanje te o tome napisati vijest ili komentar. Na hodnicima i ispred učionica često se mogao vidjeti pokoji učenik s bilježnicom u ruci kako pokušava pohvatati bilješke o onome o čemu njegov sugovornik priča. Novinari su također koristili kabinet iz informatike kako bi na licu mjesta mogli pisati vijesti koje će ubrzo biti objavljene na blogu škole.
            „Taj planinarski dom je smrdio po nekakvim gljivicama. Bilo je užasno, ujutro sam se probudio i izdahnuo i čak mi je dah smrdio po tim gljivicama“, govorio je profesor Grofelnik te su se svi prisutni grohotom nasmijali. Učionica je za vrijeme njegova predavanja bila popunjena, a na terenskoj nastavi nije bilo ništa manje posjetitelja. Ta šetnja gradom počela je u 13 sati, a u 15 minuta do 14 sati već se cijela skupina vratila u školu. Bila je dobro organizirana te osobito zanimljiva za prve razrede jer je profesor pokazivao mnoge vrste stijena o kojima oni sada uče na satima geografije. Započeli su šetnjom po Ulici žrtava fašizma gdje su promatrali vapnenac, nastavili su do katedrale svetog Vida, a na svima poznatom Korzu promatrano je obilje vapnenca kojim je ta ulica popločena.
            Na povratku do škole zastali su kod hotela Bonavia kako bi obratili pažnju na zeleni škriljevac i mramor. Ovakav način rada zasigurno će pomoći učenicima da bolje usvoje ovo gradivo koje se može ponekad činiti suhoparno i dosadno. Ovakvom aktivnošću na vidjelo dolazi svrha Dana škole; učenje na primjerima i druženje s profesorima.

Jelena Malinarić, 3.2

Volim Hrvatsku

Kviz Volim Hrvatsku održao se u učionici 106 s početkom u 18 sati. Podijeljeni u dvije skupine, pod nazivima koje su si sami izabrali, Buljaši i Uskoci uputili su se u avanturu putovanja Republikom Hrvatskom kroz šest kategorija. Pitanja su bila: 1. Pogodi tko sam, 2. Što više, to bolje, 3. Ča je ča?, 4. Iznenađenje!, 5. Statistika i 6. Karaoke. Pobjedu su odnijeli Uskoci s 99 bodova, dok su Buljaši imali ne tako niska 74 boda. Za kraj, kapetani obje grupe otpjevali su duet Daleke Obale Morska vila kojemu su se kao prateći vokali priključili i ostali učenici, pa čak i neki profesori.
Antonela Antić, 2.1

Učenička zabava u River pubu

             Zabava predstavlja stanje opuštenosti i veselja, trenutke u kojima zaboravljamo na svakodnevne probleme. E, upravo kao šlag na tortu bogato ispunjenog programa Dana škole bila je učenička zabava u River pubu.
            Ondje se oko 22 sata okupilo mnoštvo učenika naše gimnazije. Bili su željni dobrog provoda i zajedničkog druženja. Kombinacija techna i domaćih singlova podizala je atmosferu koja je iz sata u sat postajala sve dinamičnija težeći kulminaciji.  Može li mladi čovjek pun energije i elana ne uživati u ovakvom ambijentu i ostati ravnodušan na sve ove čari? Prevelika je razina pozitivnih prirodnih endorfina koji djeluju na čovjekovu psihu da se maksimalno ne bi opustio i na tren zaboravio sve dužnosti i zadatke. Ovaj ludi provod završio je oko 3 sata.
            Kao što svaki dobar recept ima tajni sastojak, koji zna samo vrstan kuhar,  tako i svaki party ima niz elemenata koji kriju brojne osmijehe, pokrete i atmosferu poznatu samo njegovim sudionicima.
                                                                                                          Tanja Tatalović, 3.5

Ovo su rezultati utakmica i kvizova koji su se održali tijekom Dana škole:

Rezultati finala kviza općeg znanja
1. Ivan Sušanj, 4.4
2. Robert Injac, 3.5
3. Domagoj Štefan, 4.3

Međurazredni odbojkaški turnir
Finale: 4.4 razred - 3.1 razred (2 : 0, rezultati po setovima: 25 : 9 i 25 : 19)
Revijalna utakmica: maturanti- profesori (56 : 47)

Otvoreno prvenstvo GAM-a u plivanju na 50 m slobodno
- sudjelovalo je 9 učenika
1. Danijel Ivančić, 2.3 (26,88)
2. Viktor Babić, 1.4 (27,96)
3. Mark David Lajoš, 1.4 (28,81)

Turnir u bridžu
1. Neven Miculinić, 4.5 i Stella Dobrijević (bivša učenica)
2. Vlatka Jurdana, 4.2 i Ivan Brajković (bivši učenik)
3. Mirna Jurcan, prof i Igor Vukas, 4.4

Simultanka u šahu
- 17 sudionika (2 profesora)
- velemajstor Ognjen Cvitan bio je pobjednik u svim susretima, osim s Lorom Kukić (4.4) koja je remizirala

Volim Hrvatsku (zabavni kviz)
- pobjednici: grupa Uskoci

Friday, January 18, 2013

Kviz o Andriji Mohorovičiću


Ovim kvizom možete provjeriti svoje znanje o Andriji Mohorovičiću.

1. Andrija Mohorovičić rođen je u:
a) Zagrebu
b) Voloskom
c) Pragu.

2. Datum i godina njegova rođenja su:
a) 23. siječnja 1857.
b) 28. veljače 1860.
c) 21. studenog 1855.

3. Studij matematike i fizike naš je znanstveni radnik završio u:
a) Rijeci
b) Zagrebu
c) Pragu.

4. Osnovao je meteorološku postaju u:
a) Bakru
b) Rijeci
c) Ninu.

5. Konstruirao je nefoskop, spravu za određivanje:
a) količine tuče
b) brzine širenja potresnih valova
c) gibanja oblaka.

6. Utvrdio je plohu diskontinuiteta brzina, koja je njemu u čast nazvana Mohorovičićev diskontinuitet.
a) točno
b) netočno

7. Bavio se proučavanjem potresa, pa je po njemu ljestvica za jačinu potresa nazvana Mohorovičićeva ljestvica.
a) točno
b) netočno

8. Preminuo je:
a) 10. listopada 1941. u Rijeci
b) 18. prosinca 1936. u Zagrebu
c) 23. siječnja u Splitu

9. Pokopan je na groblju:
a) Lovrinac
b) Kozala
c) Mirogoj.

10. Njemu u čast 1996. godine asteroid je dobio naziv:
a) 8422 Mohorovicic
b) 81000 Mohorovičić
c) 9200 Andrija Mohorovičić.

                                                                                                                            Antonela Antić, 2.1

Svoje odgovore provjerite u školskoj knjižnici.

O Andriji Mohorovičiću

             Andrija Mohorovičić, rodom iz Voloskoga, rođen je 23. siječnja 1857. godine. U Voloskom je završio osnovnu školu, a gimnaziju u Rijeci. Studij matematike i fizike upisao je u Pragu 1875. Po završenom studiju neko vrijeme predaje u hrvatskim gimnazijama. Tada se Mohorovičić počeo baviti meteorologijom. Pritom je konstruirao nefoskop, uređaj za određivanje gibanja oblaka. Godine 1892. postaje upravitelj tadašnjeg Meteorološkog opservatorija na Griču. Od 1893. do 1918. godine na Mudroslovnom je fakultetu predavao kolegije s područja geofizike i astronomije. U to je vrijeme njegova preokupacija bila objašnjavanje meteoroloških pojava i praćenje klime grada Zagreba. Godine 1898. Mohorovičić je postao članom Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Početkom 20. stoljeća okreće se istraživanju seizmologije. Unaprijedio je spoznaje o mehanizmu rasprostiranja valova bližih potresa kroz Zemlju. Prvi je u svijetu na osnovi valova potresa utvrdio plohu diskontinuiteta brzina, koja dijeli koru od plašta Zemlje. Ta je spoznaja nazvana Mohorovičićev diskontinuitet. Umro je 1936. godine u Zagrebu. Njemu u čast, njegovim je imenom nazvan jedan asteroid.
             Dan škole obilježavamo 23. siječnja, na dan Mohorovičićeva rođenja po kojemu je naša škola prije dvadeset i jednu godinu dobila ime.
                                                                                     
                                                                                                                                 Petra Peloza, 4.1
Što bi Andrija Mohorovičić rekao za svoju školu?

            Gimnazija je dobila ime po prirodoznanstveniku svjetskoga glasa s vrijednim postignućima iz seizmologije, Andriji Mohorovičiću. On dolazi upravo iz ovih krajeva i gimnaziju je pohađao u Rijeci. Kada bi on bio sada živ i imao mogućnost vidjeti djelovanje škole, mislim da bi bio vrlo ponosan. Uostalom, tko ne bi?!
            Učenici ove škole postigli su velike uspjehe poput brojnih sudjelovanja na matematičkim olimpijadama, odličnih mjesta na međunarodnim i državnim natjecanjima iz matematike, kemije, informatike, biologije, geografije, logike, filozofije, hrvatskog i talijanskog jezika. Uz to, i mnogobrojne pohvale i nagrade na Mediteranskom natjecanju iz matematike (Peter O'Halorran Memorial) te mnoštvo drugih uspjeha. Osim uspjeha na natjecanjima iz raznih predmeta učenici su postigli i brojna dostignuća na sportskim natjecanjima.
            Andrija Mohorovičić svakako bi se trebao ponositi činjenicom da učenici koji su završili ovu gimnaziju postižu odlične uspjehe na državnoj maturi. To im otvara mnoga vrata. Upravo u najuspješnije učenike državne mature ubraja se učenik Gimnazije Andrije Mohorovičića koji je ispit iz fizike riješio s maksimalnim brojem bodova. Svi ti rezultati potvrđuju vrlo uspješan rad Gimnazije na koji bi svatko bio ponosan.
                                                                                                                 
                                                                                                                                    Nina Đukić, 2.1

             Geofizika je, po mom mišljenju, kraljica prirodnih znanosti jer na matematičko-fizički način pokušava riješiti enigmu koju skriva Zemljina unutrašnjost. Baš je u tom području, naš poznati znanstvenik i seizmolog, Andrija Mohorovičić čarobnjak koji pomiče litosferne ploče i otkriva granicu između Zemljine kore i plašta koja se njemu u čast naziva Mohorovičićev diskontinuitet. Ponosni smo što naša škola, specijalizirana, između ostalog, za podučavanje prirodnih znanosti, nosi njegovo ime.
            Sigurna sam da bi se Mohorovičić ponosio kvalitetom rada i količinom znanja koju nudi ova ustanova. I sami rezultati na natjecanjima i smotrama koje ostvaruje škola pokazuju kvalitetu i nadarenost naših učenika.
             Veći broj specijaliziranih učionica i bolji uvjeti rada uvelike bi olakšali izvođenje eksperimenata i pridonijeli boljem i kvalitetnijem radu, i, naravno, uspjesima. Bez obzira na sve, naša škola i ove godine slavi svoj i Mohorovičićev rođendan.
             Vjerujem da će uspjeha biti i više, posebice u domeni prirodnih znanosti. Jer, tko zna, možda u ovim gimnazijskim klupama sjedi novi znanstvenik ili znanstvenica koji će nastaviti koračati stopama Andrije Mohorovičića.

                                                                                                                             Tanja Tatalović, 3.5
       
            Grad Rijeka ima puno mogućnosti izbora te je dom mnogim srednjim školama, pa tako i našoj. Gimnazija Andrije Mohorovičića Rijeka nastala je nakon što se Centar za kadrove u obrazovanju i kulturi Rijeka podijelio na dvije gimnazije. Naša je dobila ime po velikanu koji je svojim briljantnim umom i ambicijom protresao Austro-Ugarsku Monarhiju i Kraljevinu Jugoslaviju. Sada, 156 godina nakon njegova rođenja, imamo privilegiju zvati se učenicima Gimnazije Andrije Mohorovičića. Možemo biti ponosni što nam škola nosi njegovo ime.
            Pitali su nas što bi sam Andrija Mohorovičić mislio o našoj školi i učenicima. Vjerujem da bi svi dali sličan odgovor: "Nadamo se da bi bio ponosan." Svaki učenik u ovoj školi teži nečem većem, svaki je učenik ujedno i ambiciozan. Naši učenici žele ono što je postigao sam Andrija Mohorovičić; žele se dokazati i doći do nečega novog, žele biti najbolji i uspjet će u tome. Naravno da bi bio ponosan zbog toga. Zato ćemo u srijedu, 23.1.2013., proslaviti 21. obljetnicu naše škole. Dakako, bilo bi pomalo tužno da srijedu provedemo kao i svaki drugi dan, pa su nam naši učenici i profesori odlučili na lijep i zabavan način popuniti dan raznovrsnim i edukativnim radionicama.

                                                                                                                               Laura Biondić, 2.1