Saturday, January 25, 2014

Dan škole u medijima

Pročitajte i pogledajte što o Danu škole kažu mediji:

Novi list

Kanal RI (Dnevnik, 23. siječnja).
Nova generacija zbora

Rubrika O Danu škole (ispod) neprestano se nadopunjava prikupljenim vijestima i reportažama.
Radionica iz biologije

Thursday, January 23, 2014

O Danu škole

Laura Šalov: Ropstvo
Uvod u Dan škole

Nikola Nikolić: Ljetovanje
(prema djelu Građanin pokorni
autora Ante Tomića)
Povodom Dana škole u četvrtak,  23. siječnja 2014., održan je bogat program. Počeo je Uvodom u Dan škole koji je trajao od 8:00 do 8:30. Profesori i učenici napunili su učionicu u kojoj je izveden uvodni dio programa. Većina učenika lijeno je i  pospano iščekivala početak, vjerojatno zbog premale količine sna do koje je doveo  veseo party noć ranije u River Pubu. Najprije je nastupio zbor sastavljen od 16 učenika koji je pjevao hrvatsku himnu. Program je vodila učenica Lea Sečen (4.3.). Nakon ravnateljevih riječi ponovno je nastupio zbor sa svima znanom pjesmom Beatlesa Let it be. Nakon toga otpjevali su Gibbonijev Divji cvit. Zbor je vodio naš profesor glazbene kulture Branko Ivošević. Učenica 2.3 razreda, Laura Šalov recitirala je pjesmu Ropstvo, pjesnikinje Vesne Parun. Njezina interpretacija ostavila je snažan dojam na publiku, nas učenike i profesore. Učenik Nikola Nikolić (4.2) nasmijao nas je svojom interpretacijom Tomićeva teksta. I ova je izvedba definitivno privukla pažnju publike. Nakon svega pospani učenici izašli su iz učionice razbuđeni i spremni za sudjelovanje u drugim aktivnostima koje su ih čekale. Uvod je bio kao dobar doručak. Nakon zanimljivih 30 minuta Uvoda u Dan škole mogli smo otići na bilo koju od predviđenih aktivnosti iz bogatog i raznovrsnog programa.

Eugenia Berčić, 1.4
Utrke autićima
Autići spremni za utrku

Nikada prije nismo vidjeli toliko ljudi u podrumu naše škole. Privukla ih je završnica tradicionalnoga odbojkaškog turnira, ali i jedan novitet – utrka autića. Učenici naše škole Borna Pliskovac (3.5) i Paulo Sterpin (3.2) svoj su svakidašnji hobi doveli u GAM. Oni su, naime, stalni polaznici Automodelarskog kluba Rijeka gdje pod vodstvom trenera Roberta Simčića izrađuju modele auta kojima se utrkuju na državnim natjecanjima. „Autići su vjerne kopije originala te sadrže sve važne dijelove potrebne trkaćim autima. Glavna je razlika što veliki auti voze na benzin, a 18 puta manja kopija na daljinsko upravljanje“, rekao je Borna. Maksimalna je brzina autića koje oni izrađuju oko 70 km/h, no mladi automodelari prezentirali su nešto sporije modele kako bi daljinski u ruku mogli uzeti i ostali gamovci. „Većina se učenika odlično snašla za volanom, no za natjecanja ipak treba puno vježbe i iskustva“, objasnio je Borna te nadodao: „Drago mi je što smo privukli toliko ljudi i dobili mnogo pozitivnih reakcija. Sve kojima su se svidjeli naši radovi, pozivam da nam se pridruže u klubu i zabave se uz novi hobi.“

Franko Ivančić, 3.5

Automodelarstvo u GAM-u povodom Dana škole
      U četvrtak, 23. siječnja 2014. godine,  u GAM-u je u sklopu Dana škole i mnoštva zanimljivih radionica i prezentacija održana i prva utrka autića na daljinsko upravljanje. Utrku su organizirali članovi Automodelarskog kluba Rijeka koji pohađaju našu školu i time svoj svakodnevni hobi prezentirali kolegama i profesorima.
  Tijekom prezentacije mnoštvo zainteresiranih učenika imalo je mogućnost isprobati  prave trkaće modele kojima se inače voze utrke Hrvatskog nacionalnog prvenstva u klasi 1:18. Većina trkača početnika dobro se snašla za volanom iako nisu imali puno vremena za  uhodavanje jer su već  u redu čekali sljedeći vozači. Modeli koje su vozili najmanji su modeli koji se voze na Prvenstvu Hrvatske, ali su svejedno vrlo brzi. Dostižu brzinu i do 70 km/h. Oni su vjerne kopije pravih trkaćih automobila umanjene osamnaest puta i sadrže sve najvažnije dijelove potrebne da bi se model ponašao kao pravi automobil (za poznavatelje automobila: diferencijale, amortizere, poluosovine, kuglične ležajeve…). Iako ove autiće pokreće elektromotor, također postoje i veći modeli koje pokreću nitro ili benzinski motori. Oni razvijaju brzinu i preko 110 km/h i da bi ih se kontroliralo potrebna je iznimna vještina koja se stječe radom i vježbom.
  Velika većina naših kolega otišla je zadovoljna s radionice, puna novih znanja i iskustva koje se rijetko gdje drugdje mogu steći. Nadamo se da će nam se svi zainteresirani pridružiti i zabaviti se s nama i sljedeće godine.

Borna Pliskovac 3.5 

Izložba fotografija

Za Dan škole na programu je bila i izložba fotografija. Mogla se posjetiti od 8 do 13 sati. Fotografije su izložili učenici naše Gimnazije: Luči Krnić, Mara Vodinelić, Viviana Rea Dorčić, Ivana Lovrinović, Ivana Nikolac, Iva Ćavar i Dorijan Kadmen.

Laura Biondić, 3.1

Pokusi iz kemije

U kabinetu iz kemije s početkom u 8 i 30 izvodili su se kratki i zanimljivi pokusi. Pokuse su izveli učenici 3.1, 3.2, 4.1 i 4.4 razreda, a oduševljenje publike pokazuje nam da su pokusi zaista bili uspješni.

Paola Peruč, 3.1
Psihologija


U sklopu Dana škole bilo je pregršt radionica, jedna od njih bila je i ona iz psihologije. Odvijala se u učionici 302 pod vodstvom profesorice Vesne Stipčić-Sladović, a sastojala se od dvije teme. Glavna tema bila je život i rad utemeljitelja hrvatske psihologije, Ramira Bujasa, dok se druga, sporedna tema, bavila humanističkom psihologijom i takvim pristupom ličnosti. Prvu temu prezentirali su učenici drugih razreda koji su nam zapravo i pokazali zašto je Ramiro Bujas bio toliko važan. Tako smo saznali puno detalja i postignuća iz njegova života, a pročitani su nam i dijelovi iz njegove knjige „Psihologija sugestije i hipnoze“ što je bilo vrlo zanimljivo. Knjiga nam zapravo otkriva vrste sugestija, ponajviše se usredotočuje na onu verbalnu te na njezinu pravu moć, dok nam hipnozu objašnjava na drugačiji način. Naime, po knjizi je ono što gledamo u filmovima kao hipnozu laž. Hipnoza nije stanje sna niti je čak blizu tome. Poanta je da osoba bude opuštena i vrlo svjesna svega da bi se na nju mogao primijeniti ovaj oblik sugestije. Prezentacijom učenika trećih razreda upoznali smo se potom s dva predstavnika humanističkoga pristupa ličnosti, Abrahamom Haroldom Maslowom i Carlom Rogersom. Predstavnicima ove „previše pozitivne“ psihologije završena je jedna vrlo zanimljiva i edukativna radionica.

Laura Biondić, 3.1

GeoGebra

Profesorica informatike i matematike Tanja Vukas održala je radionicu za učenike trećih razreda pod nazivom GeoGebra. GeoGebra je softver dinamičke geometrije s elementima računalne algebre. Služi za geometrijske konstrukcije i crtanje u koordinatnom sustavu pa bi učenicima prvenstveno trebao pomoći u gradivu iz matematike, pogotovo u području geometrije. Učenici i profesori koriste program i kod prezentacija gradiva gdje lako i precizno mogu prikazati na koji se način mijenja konstrukcija s obzirom na određene parametre. Ipak, većina se učenika prvi put susrela s ovim programom, no svi su s lakoćom savladali osnove i uspješno upoznali sučelje GeoGebre. „Radionica mi se jako svidjela, nisam se nikad prije susrela s ovim programom. Sigurna sam da će mi u budućnosti pomoći u savladavanju  školskog gradiva“, rekla je Nives, jedna od sudionika radionice. Ivana, koja u slobodno vrijeme polazi informatičku radionicu, istaknula je: „Svidjela mi se prezentacija te mi je drago da smo se imali prilike upoznati s ovim programom. GeoGebra je dostupna svima te ju nije teško naučiti.“
Franko Ivančić, 3.5

Svijet novinarstva i stripa
Izložba stripova
Hrvoje Crnjar (3.5) održao je zanimljivo
predavanje o povijesti stripa.

Marljiva novinarka Jelena Malinarić (4.2) i ljubitelji stripova, Marin Doričić (1.4), Ante Katalinić (3.5) i Marko Pahor (4.1), osmislili su zanimljiv jutarnji program u učionici 109. Ondje je izložena Markova kolekcija stripova te hameri koji govore o devetoj umjetnosti. Jelena je prepričavala novinarske anegdote te istaknula kako sve više ljudi čita parodije ozbiljnih članaka. Upoznala je tako učenike s dvjema šaljivim novinarskim stranicama koje možete posjetiti (www.cracked.com www.theonion.com) te ustvrdila kako je bolje pisati o ozbiljnim temama na humorističan način nego o nepotrebnim na ozbiljan. Podsjetila je kako ove stranice nisu prvi pokušaj da se stvori humoristična vijest. Primjerice, 1938. godine Orson Welles plasirao je vijest o dolasku Marsovaca na radiju. Iako je uvriježeno mišljenje kako su mu milijuni povjerovali, zapravo je to bio manji broj ljudi, a većina je bila svjesna da je riječ o šali. Nakon zanimljivoga predavanja Jelena je zainteresiranim učenicima zadala novinarski zadatak te ih za njegovo ispunjenje nagradila čokoladama. Hrvoje je potom upotpunio izložbu stripova svojim predavanjem o njihovoj povijesti.
G. K.

Što „sakriva“ grad Rijeka?

Na terenskoj nastavi geografije profesorica Renata Grbac Žiković i profesor Hrvoje Grofelnik poveli su nas u šetnju centrom grada. Na tom putu učili smo o stijenama i mineralima, kako nastaju, koja su njihova svojstva, kako ih prepoznati i još mnoge zanimljivosti. Zahvaljujući lijepom vremenu, mogli smo nesmetano pratiti terensku nastavu lutajući riječkim ulicama u centru grada. Hodali smo sat vremena, ali je to veoma brzo prošlo. Na kraju tog puta ponovili smo gradivo koje smo naučili te bili pohvaljeni.

Petra Lukić, 1.4

Fizika Zvjezdanih staza

Profesor Petar Jelača održao je predavanje pod nazivom Fizika Zvjezdanih staza. Ono je okupilo velik broj mladih fizičara, ali i ljubitelja spomenute znanstveno-fantastične serije koji su s velikim zanimanjem pratili cijeli događaj. Raspravljalo se o pitanju jesu li warp, replikator, holodek i teleportacija uopće mogući u stvarnom svijetu te što oni zapravo podrazumijevaju. Profesor se osvrnuo na tehnologiju korištenu u seriji te ju usporedio s današnjim uređajima. Nakon zanimljive prezentacije znatiželjnici su mogli dodatno proširiti svoje znanje pitajući profesora što ih zanima.

Iva Ćavar, 4.2

Volim Hrvatsku

Koji je najsjeverniji hrvatski otok? Kako se zove najveće hrvatsko umjetno jezero? Gdje je rođen Ljudevit Gaj? Koliko ima nacionalnih parkova? Kako se zove naša najkraća rijeka? U ovoj zabavnoj igri natjecala su se dva tima: Apostoli i Hajduci koji su nam pokazali koliko poznaju Hrvatsku. Odgovarali su na pitanja o Lijepoj Našoj i tako testirali svoje znanje. Kako je zabavna emisija na TV-u zainteresirala mnoge, i kod nas je stekla vjernu publiku. Tko je tko naziv je jedne od igara u kojoj su kapetani timova na sve moguće načine objašnjavali svojim ekipama imena poznatih osoba. Bio je to zanimljiv niz asocijacija koji je probio led na samom početku. Kroz različite rubrike pitanja ispitana su njihova znanja iz šest hrvatskih područja: sporta, geografije, opće kulture i hrvatskog jezika. U igri Kutija iznenađenja natjecatelji su odgovarali na pitanja iz opće kulture i nekima od njih nije bilo lako. Naime, u rukama su imali kutiju iznenađenja te nakon nekoliko sekundi  trebali odgovoriti na što više ponuđenih pitanja. U igri Čim više to bolje morali su poredati rijeke po duljini te najsjevernije hrvatske otoke po redu. I baš kad se činilo da imamo pobjednika u posljednjoj igri Pjevaj moju pjesmu, tim s najoriginalnijm scenskim nastupom u posljednjoj sekundi preoteo je pobjednički tron Hajducima. U veseloj i duhovitoj atmosferi kroz napetu borbu znanjem pobjednici Apostoli završili su s 51 bodom. Ovaj uzbudljiv kviz znanja osmislila je profesorica Vidas Dejhalla prošle godine. Njime je još jednom preispitano naše znanje o našoj lijepoj zemlji. 

Lorena Grenko 1.4

Odbojkaški turnir


Revijalna utakmica
(maturanti - profesori)
3.3 razred - pobjednici turnira
Finalu odbojkaškog turnira održanog povodom Dana škole prethodile su odigrane utakmice tijekom prethodnog tjedna. Na slici je shematski prikaz odigranih utakmica tijekom programa Dana škole. Uz njih, održala se i ona revijalna između maturanata i profesora. Maturanti su ponovno bili uspješniji (2 : 0 po setovima). Ekipe učenika iz 4.5, 2.5, 4.3 i 3.3 razreda osigurale su ulazak u polufinale. U polufinalu susreli su se 4.5 i 2.5 te 4.3 i 3.3 razred. Nekako se očekivalo da će 4.5 biti finalist zbog pokazane strategije iz prethodnih utakmica. Učenici 2.5 razreda ipak su pokazali dostojan otpor. Utakmica između 4.3 i 3.3 bila je nekako neizvjesna cijelo vrijeme odigravanja, a učenici 3.3 pokazali su da ne odustaju. Odigrana su 3 seta, a nakon toga još je trebalo odigrati finale s 4.5 razredom.  Finale je bilo uzbudljivo, puno prevrata te nam pružalo užitak i dojam pravog sportskog događaja. Nakon 3 seta ekipa 3.3 razreda pobijedila je te postala pobjednik turnira.

Eugenia Berčić, 1.4

Radionica iz matematike
Svi učenici prvih i četvrtih razreda zainteresirani za matematiku, mogli su doći u učionicu 107 u 9 sati i 30 minuta te sudjelovati na radionici iz matematike. Radionica je bila organizirana na sljedeći način: tri grupe, svaka s pet učenika, dobile su zadatke koje je trebalo riješiti u vremenu od pola sata. Radionicu su vodile profesorice Bakarčić i Crnković, a učenici su, nakon što su uspješno riješili zadatke, dobili nagrade.


Paola Peruč, 3.1

Kviz opće kulture

Lorena Drakula rješava kviz
Kvalifikacije kviza opće kulture ove su se godine održale pod vodstvom profesora informatike Gorana Bonete. Desetak natjecatelja svoje je znanje pokazalo u polufinalu koje je sadržavalo 46 pitanja iz područja svih predmeta. Finale, vremenski i sadržajno kraći dio kviza, obuhvaćalo je pitanja za koje je bilo potrebno znanje, ali i spretnost i brzina. Na pitanja poput: „Gdje se nalazi Eufrazijeva bazilika?“, „Koje se godine dogodila tragedija u Černobilu?“ i „S kim je hrvatska reprezentacija prvi put zaigrala utakmicu?“ zasigurno je točno odgovorila Lorena Drakula, učenica 4.2 razreda koja je osvojila prvo mjesto. Pobjednici čestitamo, a ostale pozivamo da nam se i sljedeće godine pridruže na ovom zabavnom natjecanju.

Iva Ćavar, 4.2


Radionica iz biologije

Na radionici iz biologije vladala je ugodna atmosfera koja je privukla mnoge učenike i učenice. Oni koji se nisu bojali krvi ili iglica, imali su priliku izmjeriti razinu šećera u krvi. Također, učenici su imali priliku izmjeriti i krvni tlak. Ipak, najviše pažnje dobili su mikroskopi i preparati koje su učenici sami izrađivali. Radionica je trajala puna dva sata. Radionicu je posjetio i ravnatelj koji je bio ugodno iznenađen.

Petra Lukić, 1.4

Svirka na hodniku


Nešto iza 12 sati, s malim zakašnjenjem zbog finala odbojkaškoga turnira, započeo je koncert benda koji čine učenici Tino Margan i Arian Skoki iz 4.5 razreda, Monika Tomičić iz 3.c PRHG-a te profesor Goran Boneta. Profesori i učenici nagradil su ih velikim pljeskom za vrhunsku izvedbu pjesama: „Don't Think Twice, It's Alright“ (Bob Dylan), „Hey Brother" (Avicii), „Still Into You“ (Paramore) te „Safe and Sound / Profesor Jakov“ (Capital Cities i Let 3).

Antonela Antić, 3.1


Turnir u briškuli i trešeti

U školskoj knjižnici u 11:30 počeo je turnir u briškuli i trešeti. Učenici i profesori odazvali su se u velikom broju, a vesela atmosfera bila je prisutna tijekom cijelog turnira.

Paola Peruč, 3.1

Mitologija i put heroja

Svi se vjerojatno sjećate zlatokose djevojčice koja se spletom okolnosti našla u zemlji Cerigradske mačke i Ludog Klobučara. Sve zahvaljujući bijelom zecu koji ju je uveo u ovu neobičnu pustolovinu. Da, riječ je o „Alisi u zemlji čudesa“, a nas je u pustolovinu mitologije i na put heroja odveo profesor Ivan Vitas prezentacijom koja bi vas sigurno zaintrigirala. Naime, velikani poput Sigmunda Freuda i Carla Gustava Junga proučavali su mitove i uvidjeli da postoje određeni obrasci koji se pojavljuju u različitim kulturama i u različitim vremenima. Joseph Campbell pokušava dokazati da iza mnoštva mitologija stoji jedan mit, odnosno „monomit“. U svojem djelu „Junak s tisuću lica“ pokazuje da iza svakoga junaka stoji ideja Junaka (jedan Junak s različitim maskama). Ako vas zanima područje psihonanalize i put heroja, tj. put čovjeka te njegova svijest i podsvijest, preporučujemo vam ovu knjigu. Vjerujemo da će vas ona potaknuti na razmišljanje i preispitivanje vlastitih postupaka kao što je nas potaknulo ovo predavanje.


Lorena Granko, 1.4

Kako izraditi video za YouTube

Prošlogodišnji maturant i bivši učenik GAM-a Ivan Kovačević u kabinetu informatike održao je predavanje o kanalu YouTubeu i načinu kako se izrađuje video. On snima pojedine segmente računalne igrice koju igra te ih uz pomoć raznih programa dorađuje i poboljšava. Kad je u potpunosti zadovoljan, stavlja ih na internet. Zbog velikog broja pregleda videa, sklopio je partnerstvo i na njegove uratke postavljaju se reklame. Ovaj je zanimljiv izvor zarade za mlade ljude pokriven ugovorom i sva je legalno.

Antonela Antić, 3.1

Rijeka u Prvom svjetskom ratu

Čokolada i Rijeka? Jeste li znali da  se prije Milke i Čokse na policama trgovina nalazila riječka čokolada Slon i da se prva tvornica torpeda na svijetu nalazila upravo u Rijeci? Povodom Dana škole ponovno smo prošetali riječkim ulicama s profesorima Hrvojem Tomljanovićem i Matijom Pavlićem, ali 100 godina unatrag. Predavanje nas je vratilo u doba kada je Rijeka bila na vrhuncu svoje slave te bila prepoznatljivo središte na karti svijeta. Tko zna bismo li ikad saznali o posljednjim trenutcima slavnoga Titanica da nije bilo Carpathije koja se sa 700 putnika iz njujorške luke zaputila prema Rijeci te sudjelovala u spašavanju stradalih. Riječani su Carpathiju za nekoliko dana na tadašnjem Rudolfovu (današnjem Orlandovu) gatu dočekali ovacijama. S rekordnih sedam brodogradilišta Rijeka je bila glavno lučko središte 1914. godine. Još jedna zanimljivost koju sigurno niste znali o svom gradu je ta da je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće postojalo: 10 slastičarnica, 7 hotela (od kojih su najpoznatiji bili Hôtel de la Ville, Europa i Sušak), 12 kina (od kojih je danas sačuvano samo Teatro Fenice) i  22 kavane (od kojih je jedna značajna za utemeljitelja Novoga lista Frana Supila kojem je stol u Grand Caffeu bio posebno rezerviran i nitko se nije usudio sjesti za taj stol jer je Supilo ondje bio svakidašnji gost, rijetko po danu, ali zato stalno oko ponoći kada je završavao svoje redakcijske poslove). U Prvom svjetskom ratu Rijeka je bila pošteđena rata te je u to doba doživjela ekonomski procvat na sljedećim područjima: rafinerija nafte (koja je bila najveći pogon za preradu na europskom kontinentu, a danas je ujedno i najstarije postrojenje na Mlaci), tvornica duhana, papira, a u to je vrijeme bila poznata i ljuštionica riže (najveći pogon u tadašnjoj Austro-Ugarskoj Monarhiji). Bogatu povijest našeg grada na Rječini detaljnije smo upoznali i istražili kroz različite događaje i godine bez kojih ne bi bilo Rijeke kakvu danas poznajemo.

Lorena Grenko, 1.4

Još jedan u nizu opuštenih Dana škole

  U Gimnaziji Andrije Mohorovičića Rijeka održao se još jedan u nizu opuštenih Dana škole. Ove je godine program bio još raznovrsniji i bogatiji. Učenici su ponovno imali priliku pokazati čime se bave u slobodno vrijeme, proširiti znanja iz nastavnih predmeta te bolje upoznati nastavnike. Program je započeo talentiranim glumačkim nadama koje su izborile nastup na županijskoj razini LiDraNa. Laura Šalov (2.3) emotivno je interpretirala pjesmu Vesne Parun Ropstvo, a Nikola Nikolić (4.2) nasmijao publiku tekstom Ante Tomića. Iskusni zbor u ranim je jutarnjim satima otpjevao Gibonnijev Divji cvit te antologijsku Let it be. Voditeljica Lea Sečen (4.3) istaknula je kako je program bogat te svatko može naći nešto „po svom guštu“. 
  Tijekom dana održan je čitav niz predavanja i radionica; iz psihologije, povijesti, fizike, kemije, novinarstva, biologije, informatike, geografije… Zajednica tehničke kulture Rijeka sa svojom članicom Automodelarskim klubom Rijeka organizirala je utrku automobilima na daljinsko upravljanje. Rješavali su se zadatci iz matematike, čitali stripovi, igrale računalne igrice, odigravale partije briškule i trešete te kvizovi znanja.
    Zanimljivo je da su nastavnici kao i svake godine zaigrali odbojkašku utakmicu s maturantima te časno izgubili. U podne je održana i svirka na trećem katu; Tinu Marganu, Arianu Skokiju (4.5) te Moniki Tomičić (učenici 3.c razreda Prve riječke hrvatske gimnazije) na gitari se pridružio i profesor informatike Goran Boneta.
Na svakom koraku bila je i novinarska te filmska ekipa GAM-a. Oni će svojim vijestima, reportažama i videouradcima prenijeti duh toga dana.

G. K.

Wednesday, January 22, 2014

Profesorica Milka Dajak – život je nemoguće planirati!

Profesorica kemije Milka Dajak, ovogodišnja dobitnica Županijske nagrade za odgojno-obrazovne djelatnike i jedna od najiskusnijih profesorica naše Gimnazije, marljivo je sudjelovala u pripremama pokusa za Dan škole. Ipak smo joj uspjeli ukrasti nekoliko minuta i postaviti joj poneko pitanje u udobnosti kemijskog praktikuma.


Mi maturanti imamo dosta briga oko odabira fakulteta; kako je izgledalo Vaše školovanje i kako ste odabrali fakultet?
– Nakon dvije godine općegimnazijskog smjera morali smo odabrati smjer za još dvije godine srednjoškolskog obrazovanja i ja sam odabrala biološko-kemijsko-fizički smjer koji su uglavnom pohađali oni koji su namjeravali studirati medicinu. Kada je došlo vrijeme za upis na fakultet, jedine dvije opcije koje su mi se sviđale bile su kemija i psihologija, ali kako nisam imala mogućnosti otići iz Rijeke, izglednija je opcija bila psihologija. Imala sam sreće da se, kao zbog neke više sile, upravo te godine otvorio studij kemije koja mi se jako sviđala još od osnovne škole i tako je pala odluka.
Imate li nekakav hobi ili aktivnost u slobodno vrijeme?
– Već dugo vremena se bavim planinarenjem i to mi je posebno zadovoljstvo. Gotovo svaki vikend provodim u brdima, mogu se pohvaliti da sam u naprednoj A-grupi unatoč tome što već „imam koju godinu“. Jako volim prirodu i rado provodim vrijeme na otvorenom, usput berući ljekovito bilje.
Predmet koji predajete nije baš omiljen među učenicima. Kako ih uspijevate zainteresirati?
– Svjesna sam da dobar dio gradiva učenicima nije zanimljiv i ne znam jesam li uspješna u pokušaju da ih zainteresiram. Jedino što mi preostaje je da nakon što prođem zadani program, organiziram vježbe u kojima učenici sami rade pokuse, za što vjerujem da im je puno zanimljivije i korisnije od demonstracijskih pokusa profesora.
Koji je Vaš recept za održavanje mira u razredu? Preferirate li stroži ili blaži pristup?
– Osobno ne volim strogošću stvarati preveliku distancu od učenika, volim kada se netko našali i kada je ležerna atmosfera, ali također i da se radi. Ključ je u tome da se nađe mjera između ležernosti i autoriteta, što nekad zna biti dosta teško.
Ove godine osvojili ste Županijsku nagradu. Kome se za to možete zahvaliti i kako je raditi s nadarenim učenicima?
– Kao prvo, za tu nagradu mogu se zahvaliti učenicima, natjecateljima na državnoj razini i posebno olimpijcima, Ediju Topiću i Mihaelu Erakoviću te njihovom izuzetnom trudu i talentu. Moj rad s njima bio je samo pomoć na njihovom putu do velikih rezultata.
Jeste li nakon toliko godina rada uspjeli zadržati entuzijazam i volite li svoj posao? Što  možete savjetovati mlađim profesorima i onima koji će to tek postati?
– Moram reći da nisam namjeravala raditi u školi, preferirala sam mirnu atmosferu laboratorija i vjerovala sam da kao kemičar imam mogućnosti raditi u nekoj novoj sredini te otići iz Rijeke. Igrom slučaja, još za vrijeme studija dobila sam ponudu za posao u ovoj školi, u kojoj sam bila i učenica i eto, još dandanas sam ovdje. Iako nisam voljela javno nastupanje poput kakvog glumca u kazalištu, s učenicima umjesto publike, s vremenom sam jako zavoljela ovaj posao i drago mi je što se njime bavim. Volim raditi s učenicima, uvijek se nešto događa, i nikad ne znaš što te sutra čeka. Mlađim generacijama bih preporučila da stvore dobar odnos s učenicima i uživaju u dinamičnosti ovoga posla.
Dakle, niste jedni od onih koji jedva čekaju mirovinu?
– Pa, voljela bih u mirovinu jer imam puno želja koje bih voljela ostvariti. Ne namjeravam baš skakati padobranom kao što sam znala zamišljati kada sam bila mlađa, ali voljela bih, na primjer, provesti tjedan dana na Velebitu spavajući u šatorima u divljini i nadam se da ću to možda moći ostvariti već ove godine.

Razgovor vodio: Tomislav Kaurloto, 4.1

Monday, January 20, 2014

Profesor Goran Boneta - prava pozitiva

Goran Boneta novi je profesor informatike u našoj Gimnaziji. Kako bi ga učenici bolje upoznali, postavili smo mu nekoliko pitanja.

Što biste ukratko rekli o sebi? Što Vas najbolje karakterizira i opisuje? 
– Za sebe mogu reći da sam osoba prepuna pozitivne energije, kako bi rekli – prava pozitiva. Moj moto je: „Nije bogat onaj koji ima, nego koji daje svima.“ (smijeh)
Nedavno ste izišli iz školskih klupa, bili ste student, a sada ste profesor. Što iziskuje veći trud?
– Dok sam bio učenik, ovisno o predavanju profesora, lakše sam ili uz više rada i truda usvajao određena znanja. Ipak, smatram da je teže nekoga podučiti i prenijeti mu znanje nego sam naučiti neko gradivo. Nastojim ne biti dosadan i zainteresirati ljude za neku temu, neovisno o tome je li im zanimljiva ili nije. Predavanje i učenje je dvosmjeran proces, puno toga ovisi o profesoru, ali i o učenicima.
Iščekujete li i sada ponekad školsko zvono koje označava kraj sata kao kad ste bili u školskoj klupi?
– Ponekad i priželjkujem kraj sata, no to nije pretjerano čest slučaj. „Saved by the bell“ ujedno me i podsjeća na tinejdžersku seriju koju sam pratio u srednjoj školi. Upravo tako mogu opisati iščekivanje zvona u zadnjim satima radnog dana. Ponekad iščekujem završetak sata da mogu predahnuti od predavanja.
Profesor ste filozofije i informatike. Kako ste spojili dvije različite domene, ili smatrate da je informatička logika dio filozofije?
– Budući da sam na informatici odmarao glavu od filozofije, a na filozofiji od informatike, mogu reći da su me oba predmeta prilično zanimala. Spojio sam te dvije domene premda je bilo vrlo malo studenata koji su studirali upravo ta dva predmeta kao i ja. U srednjoj školi sam pohađao natjecanja iz informatike pod mentorstvom Tanje Vukas, koja mi je sad kolegica, a i zbog lakšeg pronalaženja posla odlučio sam se za taj studij. Filozofija mi je uvijek bila omiljen predmet i u njoj sam pronašao sebe, a velikog utjecaja na to imala je i moja profesorica Vesna Rajnović, kao i otac koji je također filozof. Rekao bih da mi je filozofija za dušu, a informatiku radim iz gušta.
Vi odgajate i poučavate nove generacije, pronalazite nove talente. Smatrate li da zanimanje profesora zahtijeva veću odgovornost od rada u nekoj računalnoj tvrtki?
– Više mi odgovara biti profesor. Možda ljudima to djeluje prilično iscrpljujuće, ali ja sam komunikativna osoba. Volim interakciju s ljudima i rad s mladim ljudima me prilično veseli i ispunjava. Ne može svatko raditi s djecom, treba ih razumjeti i osjetiti. Sve je dinamično, uvijek se događa nešto novo, i da, uvijek se otkrije i poneki talent, što je uistinu lijepo. Također se nadam da ću uz rad s mladim ljudima i ja ostati mlad. (smijeh)
Nastup za Dan škole 2002.
(Goran Boneta, učenik 1. razreda - desno)
Glazba je Vaš hobi, a svirate i u bendu. Promovirajte malo svoj bend, što svirate i kako napreduje vaša umjetnička karijera?
– Sviram gitaru, ponekad i otpjevam poneki
back-vokal. Dok sam pohađao GAM, počeo sam svirati za Dan škole i okupljati se s vršnjacima, a ti „gušti“ me nisu pustili niti do danas. Bend u kojem trenutno sviram zove se Kraj programa, a sviramo pop-punk-rock-glazbu. Nastojimo se malo promovirati, no bitno nam je da se opustimo i zabavimo, te da uživamo u onom što sviramo.
Kada biste u životu mogli raditi posao koji god želite, te da Vam on osigurava egzistenciju, što biste odabrali: glazbu, filozofiju ili informatiku? Što bi Vas u potpunosti ispunilo?
– Ne volim miješati posao i zabavu. Glazba je moj bijeg od posla, to je ono kako se kaže „za dušu“. Sve što postane posao, izgubi opuštajuću dimenziju, a isto bih rekao i za filozofiju koju uspješno koreliram s informatikom. Treba odvojiti poslovni život i pobjeći iz stvarnosti u ono što je za čovjeka doista prava uživancija. Također, nastojim posao shvatiti kao hobi, kako bi mi život bio što lagodniji te kako bih se na poslu što više ispunjavao kao osoba. Ljudi mi se znaju čuditi, jer svi posao poistovjećuju s nekakvom „tlakom“, no ja stvarno uživam u školi.
Svestrani ste. S Vama je, kao profesorom filozofije, teško ulaziti u rasprave jer uvijek nudite kvalitetne argumente. Kao informatičar spojili ste virtualni svijet igara i programiranja s matematičkim znanjem u jednu cjelinu. Bavite se glazbom, pa se može reći da ste i umjetnička duša. Jeste li i literarno nadareni? Pišete li pjesme? Ako pišete, ostvarujete li kroz njih svoj doživljaj svijeta?
– Nisam pretjerano talentiran za literarno stvaralaštvo. U srednjoj školi i na fakultetu pisao sam pjesme, čak i po nekoliko pjesama u mjesec dana. Otkako radim, nemam previše inspiracije za pisanje. Katkad i napišem poneku. Ali kroz pjesme nastojim pokazati svoje stavove i poglede na svijet s vlastitog stajališta. Tko zna, da se zaljubim, vjerojatno bih dobio veću inspiraciju za pisanje, i nastalo bi puno novih pjesama. (smijeh)

Razgovor vodila: Tanja Tatalović, 4.5

Zabava u četvrtak


Sunday, January 19, 2014

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nagradilo Mihaela Erakovića i profesoricu Dajak

   Svatko tko ima veze s Gimnazijom Andrije Mohorovičića i imalo se razumije u prirodne znanosti, zasigurno je čuo za barem jedan od mnogobrojnih uspjeha Mihaela Erakovića, učenika 4.4 razreda. Prije nešto više od mjesec dana stigla je još jedna potvrda da se trud isplati te da se izvrsnost vrednuje.
   Dana 16. prosinca 2013. ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. Željko Jovanović uručio je nagrade učenicima koji su osvojili medalje na međunarodnim olimpijadama u školskoj godini 2012./2013. To je prvi put da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nagrađuje uspjehe učenika na međunarodnim olimpijadama znanja.
   Među 25 nagrađenih učenika bio je i Mihael Eraković, koji je uz mentorstvo profesorice Milke Dajak osvojio 3. mjesto i brončanu medalju na Međunarodnoj olimpijadi iz kemije koja se održala u Moskvi.
   Učenici su nagrađeni tablet računalima i tiskanim izdanjem Hrvatskog pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a ministar je, osim učenicima, čestitao i zahvalio svim mentorima, ravnateljima te zaposlenicima škola iz kojih dolaze nagrađeni učenici. Posebno raduje ministrova najava novoga Pravilnika o darovitim učenicima kojim će se usustaviti briga za njih.

Tomislav Kaurloto, 4.1

Tuesday, January 14, 2014

Natječaj za vizualni identitet škole

Dragi učenici,
raspisan je natječaj za vizualni identitet naše škole. Smislite na koji bismo način bili prepoznatljivi.
Svoje radove možete predati predmetnim profesorima.