Tuesday, November 29, 2016

Luka Polić (Exa) – intervju

Exa je četveročlani bend koji je riječka publika upoznala na 37. Ri Rocku. Dečki su odmah nagrađeni. Na temelju glasova publike primili su nagradu magazina Rif, koji izlazi u sklopu Novoga lista. Našoj su se školi predstavili u svibnju na koncertu Zajedno smo skupa. Razgovarali smo s našim učenikom Lukom Polićem te ga zamolili da nam predstavi svoj sve popularniji bend.
Kada je nastao bend? Kako ste došli na ideju da se zove Exa?
Bend postoji oko godinu dana, nastao je oko 10. rujna 2015. Ime potječe još dosta prije negoli smo postali bend. Na ideju smo došli tako što je naš vokal Vesel rješavao zadatke iz fizike, točnije iz strujnog kruga. Zbog načina svojega razmišljanja rekao je da je nacrtao vječni krug vrišteće agonije. Čuo sam ga, preveo sam to na engleski (Eternal Circle of Screaming Agony) i izjavio kako je to odlično ime za bend. Uzeli smo slova svake riječi – E.C.S.A., no nismo htjeli da ime nešto znači, te smo zato C i S pretvorili u X. Tada je ime postalo neutralno.
Ti i Vesel učenici ste GAM-a, a dio benda čine učenici PRHG-a. Kakav je vaš odnos s našim susjedima?
S obzirom na to da nemamo neki poseban odnos s PRHG-om kao školom, ne mogu ni odgovoriti na to pitanje. Ostale članove benda nismo birali po tome koju školu pohađaju, pa smatram da pitanje nije previše važno. Sasvim slučajno ispalo je da nam basist i bubnjar idu u PRHG.
Je li bilo puno neslaganja pri odabiru pjesama za nastup na koncertu Zajedno smo skupa?
Obično nema nekih prevelikih neslaganja oko odabira pjesama. Kako tada nismo imali previše pjesama, nismo imali baš puno izbora. Izabrali smo jedno instrumentalno djelo jer su mi ljudi govorili kako im se to sviđa, ali i zbog toga što se to razlikuje od naših pjesama. Odabrali smo jednu obradu Slayera – jer je to Slayer i prilično je vulgarna, pa smo je htjeli izvesti pred cijelom školom. Izabrali smo još jednu, našu pjesmu, jer nam je ta pjesma jedna od prvih koje smo napisali – Engleska.
Koliko ste se dugo pripremali za taj nastup?
Za nastup se nismo previše pripremali te smo imali probe neovisno o drugima s tog koncerta, ipak su to naše stvari, pa nije trebalo previše pripreme.
Tko su članovi benda?
Damjan Milošević (bubnjevi), Adrian Nimac (bas), Karlo Vesel (vokal i povremeno gitara) te ja – Luka Polić (gitara i povremeno vokal).

Petra Lukić (4.4)

Ako te zanima – zbivanja na svjetskoj glazbenoj sceni

https://openclipart.org/detail/221967/knowledge
Pratiš li zbivanja na svjetskoj glazbenoj sceni? Ako te zanimaju najveći svjetski hitovi, možeš početi slušati emisiju ARC Top 40 na Drugome programu Hrvatskoga radija:

Monday, November 28, 2016

Gostovanje u HRT-ovoj emisiji Ni da ni ne


Prekjučer smo s učenicima PRHG-a imali priliku sudjelovati u emisiji Ni da ni ne, koja se emitira na HRT-u. Krenuli smo sa Žabice u 7:30 zajedno s kolegama iz PRHG-a te u Zagreb stigli oko 9:15. 


PRHG je prvi snimao emisiju u kojoj su raspravljali o temi Individualnost ili akademski uspjeh dok smo mi imali slobodno vrijeme koje smo iskoristili za obilazak grada Zagreba. Oko 13 sati autobus nas je pričekao na dogovorenom mjestu te smo se uputili u zgradu HRT-a. 

Kada smo stigli, u garderobi su nas čekali lunch-paketi te smo pritom malo porazgovarali s profesorom filozofije Tomislavom Reškovcem. Nakon kratkog razgovora i dobivenih uputa krenuli smo u studio. Naša tema bila je Socijalna osjetljivost. Scenograf nas je posložio na određena mjesta po uputama režije kako ne bismo zaklanjali jedni druge. Na početku snimanja moglo se primijetiti da su neki učenici imali malu tremu, no nakon trideset minuta sve je išlo kao po loju. Ponekad bi učenik koji je govorio pogriješio, ali ne bi se time zamarao, već bi se nasmijao i pokušao ponovo.

Nakon odrađenog snimanja okupili smo se i fotografirali. Ušli smo u autobus, gdje su nas čekale naše kolege iz PRHG-a, te smo se uputili nazad za Rijeku. Na Žabicu smo stigli oko 19:40. Sve u svemu, neki učenici rekli su kako im se snimanje svidjelo te da bi rado ponovili takvo iskustvo.
Petra Lukić (4.4)

Sunday, November 27, 2016

Dan prije ponedjeljka

Luči Krnić
Kada su objavljeni rezultati natječaja za školski logo?

a) 2010.

b) 2012.

c) 2015.

d) 2016.


Matija Juranović

Pročitajte članak o odabiru školskoga loga te provjerite jeste li točno odgovorili na postavljeno pitanje: 

Najviše glasova na Facebooku imao je rad Matije Juranovića, a nagradu Povjerenstva za odabir loga dobila je Luči Krnić. Zahvalni smo našim bivšim učenicima te se redovito u svojem radu služimo njihovim kreativnim rješenjima.

Saturday, November 26, 2016

Sedmica

SRIJEDA (23. XI. 2016.)
Združeni zbor proslavio Dan PRHG-a
ČETVRTAK (24. XI. 2016.)
Zahvalnica za humanitarni rad
PETAK (25. XI. 2016.)
Odlazak Združenoga zbora GAM-a i PRHG-a u Staru Sušicu

SUBOTA (26. XI. 2016.)
Hrvatsko otvoreno natjecanje u informatici

Ni da ni ne (gostovanje na HRT-u)

NEDJELJA (27. XI. 2016.)
Dan prije ponedjeljka

P. S: Prisjetite se natječaja za izbor školskoga loga jer sutra vas čeka pitanje.

Friday, November 25, 2016

A sada nastupa SUBOTA

KALENDAR DOGAĐANJA

Odaberite nešto po svojem guštu i odmorite se od škole:
http://www.rijeka.hr/Kalendar.

IZDVAJAMO

Kada ste zadnji put posjetili Art-kino? Znate li da možete postati članovi Filmskoga kluba te kupovati jeftinije ulaznice?

https://www.art-kino.org/


Do posljednjeg razreda

Tijekom Dana otvorenih vrata, u svibnju 2017. godine, u dvorištu škole održat će se natjecanje Do posljednjeg razreda.

U natjecanju mogu sudjelovati razredi prijavljeni u cijelosti, a u žiriju će biti profesori koji izraze želju za sudjelovanjem. Razredi samostalno izabiru  temu te svoje plesne, pjevačke i glumačke vještine objedinjuju u jednu izvedbu u trajanju od 3 minute. Također je potrebno među sobom izabrati i kreativni tim (koreografe, kostimografe i scenografe), ali je najvažniji zajednički rad na osmišljavanju završne vizije izvedbe. Kreativnost je ono što će žiri najviše ocjenjivati i očekivati od nositelja titule pobjednika prvog ovakvog natjecanja u našoj školi.


Svim razredima želimo puno sreće i prije svega dobru zabavu. Sigurni smo da svi posjedujete tajnu vještinu.

Jakov Čarija (2.5)

Wednesday, November 23, 2016

Ako te zanima – grafiti

https://openclipart.org/detail/221967/knowledge
Kakvo je tvoje mišljenje o grafitima? Poslušaj emisiju ArtNet i saznaj više o njihovoj povijesti:

Emisiju ArtNet možeš pratiti na Prvome programu Hrvatskoga radija.

Sunday, November 20, 2016

Dan prije ponedjeljka

Bivše filmašice i njihova mentorica
Kako glasi ime naše poznate filmske skupine?

a) GAMad1991.

b) GAMad1992.

c) GAMad1993.

d) GAMad1994.

Saznajte odgovor te pročitajte o njezinu novom uspjehu:

http://gam-rijeka.blogspot.hr/2016/11/filmska-skupina-gamad1992-ponovno.html.


Sedmica

UTORAK (15. XI. 2016.)

Prvi ovogodišnji sastanak naših volontera

SRIJEDA (16. XI. 2016.)


Živa knjižnica povodom Međunarodnoga dana tolerancije
(4.3 u Narodnoj čitaonici)

ČETVRTAK (17. XI. 2016.)


Sjećanje na Vukovar

PETAK (18. XI. 2016.)
Posjet Domu Ivane Brlić Mažuranić

Saturday, November 19, 2016

„Školske novine‟ predstavile Nou Jelića Matoševića

U Školskim novinama 8. studenoga 2016. predstavljen je učenik naše gimnazije, ujedno i član novinarske skupine, Noa Jelić Matošević. Nadareni je učenik 2.5 razreda iznio svoja razmišljanja o hrvatskome školskom sustavu, važnosti znanja te problemima koji muče darovite. 

Školski je sustav opisao kao mašineriju, potpuno neprilagođenu znanju i sposobnostima učenika. Daroviti učenici nemaju priliku steći dovoljno znanja jer ih sustav prisiljava na učenje nelogičnih činjenica napamet i konstantnu utrku za što boljim ocjenama. 

Upravo zato Noa je uspjeh postigao uglavnom vlastitim trudom, upornošću i istraživanjem stvari koje ga zanimaju. Naravno, najveća su mu potpora roditelji, a zahvalan je i Osnovnoj waldorfskoj školi u Rijeci, koja je za njega napravila program prikladan njegovim sposobnostima, temeljen na samostalnom učenju uz podršku vanjskih mentora. Objasnio je i kako bi, prema njegovu mišljenju, trebao izgledati školski sustav:

 Šteta je što škole na početku školovanja ne odrade sa svom djecom kvalitetnija testiranja i prema njihovim interesima i sposobnostima prilagode školski program, jer bi onda i njima i djeci bilo puno lakše. Ovako nastavnici takoreći peglaju sve učenike prema nekoj sredini, iako je to nekima previše, a nekome premalo, što stvara frustraciju i kod djece i kod nastavnika. Mislim da školski sustavi koji se više prilagođavaju sposobnostima i interesima djece, bilo kroz ranije razdvajanje djece prema sposobnostima kao primjerice u Njemačkoj ili kroz veću individualizaciju nastave, kakav je finski model, postižu bolje rezultate.

Vrlo je zadovoljan programom u Gimnaziji Andrije Mohorovičića Rijeka te nastavnicima koji učenicima željnima znanja nastoje objasniti dodatno gradivo najbolje što mogu unatoč neadekvatnoj opremi:

 To je gimnazija gdje dolaze djeca s interesom za prirodoslovne predmete, s njima se dosta radi, a sama je škola prilično fleksibilna i raznim projektima potiče interes učenika. Naravno, sve to nekako uspijeva postići bez odgovarajućih labosa i kvalitetne tehničke pozadine. Takav tip škole  motivirani nastavnici i učenici + fleksibilnost + poticajni projekti - sjajno bi funkcionirao kada bi imao samo jutarnju smjenu i odgovarajući prostor tako da se ujutro odradi nastava, a da poslijepodne zainteresirani učenici, kojih nema malo, mogu nastaviti rad na svojim projektima. Ovako, izmjenjujući se s drugom gimnazijom u zgradi, gubi se ritam, jer je nastava naizmjence ujutro i popodne. Da ne govorimo o tome da vrlo motivirani nastavnici iz prirodoslovnih predmeta uglavnom moraju koristiti našu sposobnost imaginacije za čitav niz stvari gdje je labos nužan. Mislim da i mi učenici i naši nastavnici zaslužujemo bolje uvjete.

Noa je već usvojio većinu gimnazijskog programa nastavnih predmeta, pa se bavi naprednijim gradivom i različitim projektima. Volio bi akcelerirati te nakon završetka srednje škole iskoristiti jednu godinu kako bi razmislio o svojim planovima za budućnost. 

– Stjecajem okolnosti te zbog mog načina učenja svladao sam samostalno već dobar dio gimnazijskog gradiva prirodoslovnih predmeta i jezika pa se u školi, zahvaljujući uviđavnosti nastavnika, bavim naprednijim gradivom ili nekim projektima. No, volio bih akcelerirati svoje školovanje. To bi mi omogućilo da malo prodišem i jednu godinu između gimnazije i fakulteta provedem radeći po Hrvatskoj i Europi u raznim visokotehnološkim tvrtkama. Također bih volio nekoliko mjeseci provesti gostujući kao volonter u nekoliko svjetskih istraživačkih stanica. Vjerujem da bih nakon toga bio spreman donijeti zrelu odluku o izboru studija i biti puno učinkovitiji i određeniji na studiju.

 Jelena Hauser (2.1)

Wednesday, November 16, 2016

Ako te zanima – Leonard Cohen

https://openclipart.org/detail/221967/knowledge
Voliš li slušati Leonarda Cohena? Poslušaj radijsku emisiju Dobro jutro te saznaj nešto više o legendarnome glazbeniku koji nas je nedavno napustio:

http://radio.hrt.hr/aod/umro-legendarni-glazbenik-i-pjesnik-leonard-cohen/184019/.

Emisiju Dobro jutro možeš pratiti na Drugome programu Hrvatskoga radija.

Monday, November 14, 2016

Filmska skupina GAMad1992 ponovno pozvana u Pyrgos

Filmska skupina naše škole GAMad1992, pod vodstvom profesorice hrvatskoga jezika Biljane Valentin-Ban, po treći put pozvana je na međunarodno natjecanje Camera Zizanio u Grčku. 

Navedeno filmsko natjecanje za mlade održava se po 19. put, od 3. do 10. prosinca 2016. godine u Pyrgosu.

Nažalost, dosad zbog financija GAMad1992 nije bio u mogućnosti posjetiti Pyrgos, ali nadamo se da će Antonija Kalac i Sara Milohnić, učenice 3.3 razreda te stalne članice filmske skupine, imati tu mogućnost.

Tina Bakić (3.4)

Saturday, November 12, 2016

Dan prije ponedjeljka

Povratak iz Zagreba
Koliko se već godina održava Interliber u Zagrebu?

a) 49.

b) 39.

c) 29.

d) 19.



Provjerite jeste li točno odgovorili na pitanje:

http://www.zv.hr/?id=506.

Saturday, November 5, 2016

Novi predmeti i suvremena oprema

Dana 4. studenog 2016. u našoj je školi održan svečani program u školskoj knjižnici posvećen projektu Znanost+, koji je financirala Europska unija preko Europskog socijalnog fonda. U projektu su sudjelovali Prirodoslovna škola Vladimira Preloga iz Zagreba, Pliva, Prirodoslovno-matematički fakultet iz Zagreba te naša gimnazija. Od sljedeće će nastavne godine našim učenicima biti punuđeno petnaest fakultativnih predmeta iz STEM područja. Svaki bi im predmet trebao biti zanimljiv, pružiti nešto novo te pomoći da nađu sebe. Gimnazija je za provođenje projekta dobila opremu vrijednu 111 tisuća kuna. Riječ je o petnaest prijenosnih računala, dva 3D pisača, računalnim programima...

U školskoj smo knjižnici imali prilike upoznati mr. sc. Editu Stilin (pročelnicu Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport u PGŽ-u), nastavnike koji su sudjelovali u realizaciji projekta te  Zlatka Stića (ravnatelja Prirodoslovne škole Vladimira Preloga iz Zagreba). Prirodoslovna škola Vladimira Preloga uspješna je zagrebačka škola koja naglasak stavlja na prirodne predmete.  Svojim je učenicima željela pružiti nešto više od regularnog obrazovnog programa, pa je osmišljen projekt Znanost+ na kojem je surađivala s partnerima.

Novi fakultativni predmeti u našoj gimnaziji od sljedeće školske godine bit će Programiranje, Web-dizajn, Tehnička grafika podržana računalom, Bionika, Kemija istraživanjem, Kemija hrane, Kemija okoliša, Odabrana poglavlja kemije, Matematička analiza podataka, Matematičko modeliranje funkcijama, Statistika, Vjerojatnost, Nutricionizam, Kritičko razmišljanje u znanosti i Geoinformatika.

Učenici zainteresirani za informatiku moći će odabrati Programiranje, Web-dizajn ili Tehničku grafiku podržanu računalom te saznati kako na jednostavan način izrađivati moderne web-stranice i aplikacije. Oni koji vole fiziku izabrat će Bioniku i naučiti različite mjerne tehnike te kako obrađivati snimke i fotografije. Oprema za taj predmet uključuje sučelja za programiranje za elektrotehniku i robotiku te 3D pisač pomoću kojega će se izrađivati biološki modeli ptica, kukaca i drugih životinja. Kemija ima više novih kurikula. To su Kemija istraživanjem, Kemija hrane, Kemija okoliša i Odabrana poglavlja kemije. Profesori smatraju da će učenicima ovi predmeti biti zanimljivi jer će moći sami birati temu i način istraživanja za svoj projekt. Matematika također dobiva nekoliko novih kurikula: Matematička analiza podataka, Matematičko modeliranje funkcijama, Statistika i Vjerojatnost, gdje će učenici, među ostalim, steći korisna znanja o porezu i kamatama. Nutricionizam i Kritičko razmišljanje u znanosti, koji su vezani uz biologiju, bitni su za svakodnevni život jer će nas učiti o pravilnoj prehrani te kako sastaviti dnevni jelovnik. Učenici koji se odluče za Geoinformatiku saznat će kako se izrađuju digitalne karte i prikupljaju podatci iz katastara i zemljišnih knjiga. 

Uz sve inovacije koje se donose u obrazovanje učenika dviju uključenih škola slobodno možemo reći da je Znanost+ svojevrsna mala reforma školstva. Sadržaja je mnogo i vrlo su raznovrsni, pa će svatko naći nešto što ga zanima ili nešto što će mu biti korisno u svakodnevnom životu i daljnjem školovanju. 

Jelena Hauser (2.1)

Wednesday, November 2, 2016

Tuesday, November 1, 2016

Priznanja najuspješnijim riječkim učenicima i mentorima

U četvrtak, 27. listopada, pozvani smo u Salon Grada Rijeke ne bismo li prisustvovali svečanoj dodjeli priznanja. Priznanja su se izdavala učenicima i mentorima koji su postigli izvrsne rezultate na državnim ili međunarodnim natjecanjima. Sama dodjela započela je u 12 sati kada smo se svi službeno okupili te je glavna riječ dana našemu gradonačelniku gospodinu Vojku Obersnelu. Gradonačelnik je prigodno započeo svoj govor čestitajući svima na postignutim rezultatima te nam zaželio napredak i uspješan nastavak školovanja. Učenici Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova Rijeka potom su nam odlučili uljepšati atmosferu izvedbom čardaša. Netom nakon izvedbe gradonačelnik je prozivao, čestitao te uručivao učenicima priznanja i prigodne nagrade. 
Ovo su naši nagrađeni učenici:

Luka Banović osvojio je prvo mjesto na državnome Natjecanju iz matematike pod mentorstvom Ksenije Bakarčić.
Noa Jelić Matošević osvojio je srebro na Međunarodnoj prirodoslovnoj olimpijadi u Južnoj Koreji i broncu na Europskoj prirodoslovnoj olimpijadi u Estoniji. Njegovi su mentori s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu.
Združeni zbor Prve riječke hrvatske gimnazije i Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka osvojio je srebro na Glazbenim svečanostima hrvatske mladeži u Varaždinu pod mentorstvom Andree Kopri.

Lana Finderle bila je druga na državnom Natjecanju iz talijanskoga jezika. Njezina je mentorica  Liliana Ivić.

Emma Superina također je osvojila drugo mjesto na državnome Natjecanju iz talijanskoga jezika. Njezina je mentorica Tanja Perkić Dizdarević.

Luka Banović bio je treći na državnome Natjecanju iz geografije. Njegov je mentor Hrvoje Grofelnik.

Ivan Sinčić ostvario je treće mjesto na državnome Natjecanju iz matematike pod mentorstvom Ksenije Bakarčić.

Nika Nikolac bila je treća na državnome Natjecanju iz filozofije. Njezin je mentor David Karasman.

Ivan Živković pod mentorstvom Davida Karsmana osvojio je treće mjesto na državnome Natjecanju iz logike.
Jakov Smešny bio je brončani na Međunarodnoj kemijskoj olimpijadi u Azerbajdžanu. Njegov je mentor Vjekoslav Šinko.
Lucija Žužić bila je treća na ECCL međunarodnom testiranju iz latinskoga jezika pod pokroviteljstvom Vijeća Europe. Mentorica joj je Dijana Gašparović.
Luka Banović osvojio je broncu na Europskom matematičkom kupu. Njegova je mentorica Ksenija Bakarčić.

Marina Banov vratila se treća s državnoga Natjecanja iz francuskoga jezika pod mentorstvom Danice Stevović.
Filmska skupina GAMad1992 bila je treća na Beokulisu u Beogradu, a sudjelovala je i na državnoj Smotri hrvatskoga školskog filma. Voditeljica je skupine BIljana Valentin-Ban.
Sara Milohnić svojim je filmom predstavljala Republiku Hrvatsku u Bruxellesu pod mentorstvom, također, Biljane Valentin-Ban.
Laura Šalov sudjelovala je na državnoj Smotri LiDraNo 2016. Njezina je mentorica Vesna Brala.
Imena svih učenika koji su ostvarili značajan uspjeh u školskoj godini 2015./2016. objavljena su u četvrtome broju Moha, školskoga lista.
Arijana Behlić (3.2)