Friday, January 22, 2016

Dan škole

Proživjeli smo još jedan od opuštajućih Dana škole. Kao i svake godine program je bio raznovrstan i bogat; svatko je mogao pronaći nešto za sebe. Mogli smo naučiti kako se prijaviti za posao ili stipendiju, pratiti program posvećen prirodnim znanostima i matematici, saznati kako da nam u vezi bude super, zaigrati odbojku, upoznati brojne udruge, zabaviti se na kvizovima, slagati Rubikovu kocku, pogledati izložbu fotografija, pjevati, isprobati 3D pisač…

U školi su gostovali vrsni matematičari dr. sc. Sanda Bujačić, dr. sc. Doris Dumičić Danilović i dr. sc. Miljen Mikić, studentica fizike Marina Bakarić, Kristian Benić iz Gradske knjižnice Rijeka te predstavnici udruga (Centar tehničke kulture, Delta, Društvo za zaštitu životinja, Klub mladih, Portić, Smart i SOS telefon).

U uvodnome dijelu programa mogli smo uživati u nastupu zbora, skeču Naše suvremene borbe s vjetrenjačama koji su izvele učenice 2.1 razreda Vita Veljačić i Ivana Pribanić, tekstu NLO nad Mlakom koji je pročitala Tina Bakić (tekst je nastao prema djelu Woodyja Allena i uz pomoć kolega iz Tinina 2.4 razreda) te nastupu poznatoga školskog harmonikaša i zabavljača Srećka Mihelića, učenika 3.4 razreda. 

Pjesmom When I'm Gone učenici 1.4 razreda iznenadili su nastavnike u zbornici.

Čitajte tekstove naših vrijednih novinara.


Zabavni sadržaji


Tijekom Dana škole organizirani su brojni zabavni sadržaji. Svakako valja istaknuti popularne kvizove i karaoke. Na kvizu o francuskoj kulturi i jeziku učenici su bili podijeljeni u tri grupe, nazvane prigodno po bojama francuske zastave, te su odgovarali na pitanja vezana uz ovu prekrasnu državu. Pokazali su ne samo znanje već i natjecateljski duh. No nije zapostavljena ni naša domovina. Naime, organiziran je i kviz Volim Hrvatsku. U njemu smo imali dva protivnička tima koja su se nadmetala u znanju o našoj državi te publiku koja je sve to pomno pratila kako bi se uvjerila da nije došlo do nekakvih pogrešaka i kako bi, naravno, provjerila svoje znanje. Nešto kasnije organizirane su i karoke. Učenici, a i profesori, mogli su svima pokazati svoje pjevačke vještine i zabaviti se. Sve u svemu, svi smo se lijepo proveli jer je u bogatu programu svatko mogao naći nešto što ga zanima.


Arijana Behlić (2.2)


Preteča modernog fotoaparata

Odmah po završetku uvodnog dijela održalo se predstavljanje camere obscure. Camera obscura preteča je modernog fotoaparata. U prošlosti se, među ostalim, koristila i za špijunažu. Predstavljanje je izvršeno tako što je cijela učionica bila zamračena, osim malog dijela kroz koji je prolazila svjetlost. U početku, dok se oko ne privikne, ne vidi se ništa, ali kasnije se, zahvaljujući toj svjetlosti, na zidu pojavljuje slika. Učenici su mogli vidjeti zgrade i automobile koji su prolazili. Bili su iznenađeni i trebalo im je neko vrijeme kako bi si uspjeli objasniti ono što su vidjeli.

Jelena Hauser (1.1)


Izložbe iz biologije i fizike

Svatko tko je posjetio izložbu iz biologije složit će da je najzanimljivije bilo promatranje različitih tvari pod mikroskopom. Mogli smo vidjeti kapljicu vode te različite bakterije umanjene nekoliko stotina puta. Osim profesora biologije izložbu su vodili i neki učenici naše škole koji su cijelo vrijeme mjerili tlak onima koji su to htjeli i strpljivo objašnjavali sve nejasnoće. Oni znatiželjni mogli su proučiti plakate ovješene na zidovima. Na svakom od plakata bila je prikazana jedna bolest, pa smo mogli naučiti mnogo zanimljivosti o hepatitisu, malariji, mononukleozi i mnogim drugima.

Za svakog je ljubitelja prirodnih znanosti izložba iz fizike bila pravo mjesto. Profesori su, također, uz pomoć učenika, prikazivali različite pokuse. Gledali smo balon koji se ne probuši kada ga pritisnemo uz igle, drveno tijelo koje se penje uzbrdo i posebno zanimljivu plazma-kuglu s elektricitetom. Svakog posjetitelja zasigurno je oduševio neobičan izum plinske maske koja ima mogućnost mijenjanja glasa. Učionicu smo napustili s pitanjem: „Kako je ovo moguće?“

Jelena Hauser (1.1)


Sportska događanja


Uz mnoge druge radionice povodom Dana škole naši učenici sudjelovali su i u međurazrednom odbojkaškom turniru. Turnir je započeo 14. siječnja te su se do 22. siječnja natjecali razredi po skupinama.

Na Danu škole održale su se polufinalna i finalna utakmica. Treće su mjesto izborili učenici 2.5 razreda koji su pobijedili 4.4, a prvo mjesto učenici 4.5 razreda koji su bili bolji od 3.4.

Tradicionalno je odigrana i utakmica između maturanata i profesora. Maturanti su ove godine odnijeli pobjedu.

U sklopu Dana škole održano je i otvoreno prvenstvo GAM-a u plivanju na 50 m slobodno gdje je 1. mjesto zauzeo Dominik Kinkela (2.4), drugo mjesto Antonio Cerović (2.4) te treće mjesto Vid Stipković (2.5).

Katarina Škrbić (3.4)


Rubikova kocka

Naša učenica Petra Lukić (3.4) održala je kratku prezentaciju o povijesti Rubikove kocke i načinu slaganja. Zanimljiva je činjenica da postoji 4,3 x 1019 kombinacija po kojima se može složiti. Nakon prezentacije održalo se natjecanje, a najbolji je bio Antonio Močinić (4.5) koji ju je složio za 50 sekundi. 

Alberta Radošević (2.4)


Što bi se dogodilo kada bismo umjesto novčića u džepu imali crnu rupu?

Marina Bakarić, studentica fizike koja je pohađala našu školu i sjedila u istim klupama kao i mi sada, održala je predavanje pod navedenim naslovom. Govorila je o zvijezdama, nuklearnoj fuziji, gravitaciji i elektromagnetskom zračenju koji održavaju zvijezdu na životu. Zatim je objasnila postanak crne rupe iz masivne zvijezde koja se uruši kada gravitacija i zračenje proizvedeno fuzijom, najčešće vodika u helij, dođu u stanje neravnoteže koje nastaje kada nuklearna fuzija stane i gravitacijska sila nadjača emitaciju energije iz jezgre. Također je govorila o Hawkingovu zračenju. To je proces u kojem iz vakuuma (koji se u kvantnoj fizici ne smatra samo praznim prostorom, već prostorom u kojem čestice u vrlo kratkom vremenu nastaju i nestaju) nastanu dvije virtualne čestice (čestica i njena paralelna antičestica), koje inače ponište jedna drugu (anihalacija). No, u prisutnosti crne rupe može se dogoditi da jedna od dviju čestica prođe horizont događaja (zamišljena linija koja označuje udaljenost od crne rupe iz čije je unutrašnjosti nemoguće izići), nakon čega čestica koja je ostala vani nema svoj par za poništavanje te se smatra stvarnom. Također, njezina antičestica smanjuje energiju, volumen i masu crne rupe, odnosno energija novonastale čestice jednaka je iznosu za koji se energija crne rupe smanjila. Nakon većeg broja takvih događaja crna rupa iščezne.

Crna rupa koja bi imala masu jednog novčića, odnosno oko 5 grama, imala bi radijus 10^-30 metara, što znači da bi takva crna rupa imala nezamislivo kratak životni vijek prije nego što bi pod utjecajem Hawkingova zračenja nestala. S druge strane, kada bi crna rupa imala dimenzije istog novčića, bila bi mnogo masivnija i s većom gravitacijom od Zemlje. Kada bi u našem džepu nastala takva crna rupa, tada ona ne bi propala u središte Zemlje, već bi došla do određene dubine pri kojoj bi zajedno sa Zemljom orbitirala oko centra mase (zamišljena točka u kojoj se gravitacijske sile poništavaju, odnosno jednake su nuli). Crna rupa nastavila bi gutati Zemljinu masu te bi došla u središte Zemlje. Nakon toga od Zemlje bi preostala samo užarena masa koja se ubrzano giba oko crne rupe, Mjesec bi imao izraženiju eliptičnu putanju, život na Zemlji ne bi postojao, a na ostala tijela Sunčeva sustava sve to ne bi utjecalo. Srećom, takvo je što nemoguće.


Alberta Radošević (2.4)


3D pisač

Ove godine za Dan škole imali smo i malo iznenađenje s kojim mnogi učenici do sada nisu bili upoznati. Iz Gradske knjižnice Rijeka stigao nam je 3D pisač. Gospodin Kristian Benić održao nam je kratku prezentaciju i objasnio način rada 3D pisača. Naime, u softveru za modeliranje crta se i slažu se kodovi u slojeve, predmeti se stvaraju pomoću x, y i z-osi gdje se unose koordinate s kodovima i tako nastaje određeni predmet. Za izradu modela kod ovog 3D pisača koristi se bioplastika od kukuruza, ali postoje i druge vrste pisača koji za svoje proizvode koriste druge sirovine.

3D pisači potpomoći će u industrijskoj proizvodnji. Naime, razvojem 3D stvaranja proizvodi će brže nastajati te je zapravo 3D pisač taj koji će promijeniti svijet industrije.

Trenutno pomoću njega možete načiniti igračku kao što je figurica medvjedića, za koju vam je otprilike potrebno sat do sat i pol vremena, ili pločice s logom škole koje su se izrađivale za vrijeme prezentacije, a za koje je potrebno svega nekoliko minuta. Međutim, on se koristi i u medicini gdje se može ispisati zub i ugraditi pacijentu, dio lubanje, kao i čeljust. 

Ako poželite 3D pisač imati u svom domu, morat ćete za njega izdvojiti od 2000 do 2500 dolara.

Damjana Zoroja (3.4)


GEO šetnja gradom

Volite šetati gradom? Volite spojiti ugodno s korisnim, sudjelovati na terenskim nastavama izvan dosadnih učionica? Onda je šetnja gradom savršena stvar za vas. Ipak, ne radi se o bilo kakvoj šetnji, već GEO šetnji.

Na Dan škole napravili smo đir po gradu učeći nešto novo o njemu isključivo iz onog što vidimo. Malu ekspediciju vodio je profesor geografije Hrvoje Grofelnik. Pokazao nam je od čega je zapravo stara i nova Rijeka izgrađena i po čemu to svaki dan hodamo ili sjedimo. Đir je počeo ispred stuba Županijskog suda gdje su učenici vidjeli koliko su naše stijene bogate fosilima za koje nismo ni znali. Šetnja se nastavila do crkve sv. Vida gdje su učenici saznali od čega je izgrađena crkva i kolika je važnost izbora građevnog materijala u izgradnji objekata. Dalje se grupa spuštala do Koblerova trga, laganim korakom prošla Korzom i saznala zašto na stepenicama naše škole lako možemo razbiti nos dok se na Korzu to skoro nikada ne dešava. Đir je završio ispred hotela Bonavije gdje je profesor rekao ponešto o mramoru na tom hotelu te kako ga možemo razlikovati od vapnenca koji nam trgovci mogu podvaliti.

Takva simpatična i mala šetnja može vas navesti da sljedeći put kada budete hodali svojim svakodnevnim ulicama malo bolje pogledate na detalje koje uzimate zdravo za gotovo jer se iznenađenja kriju iza malih stvari.

David Bernetić (3.4)

Pisanje životopisa, molbe i intervjua za posao

Razgovor za faks ili posao uvijek je bio velik izazov svima na putu u samostalni i odgovorni život. Prvi je dojam ključan za dobivanje posla i dobivanje pozornosti kod poslodavca. Taj ključni prvi dojam ostvarujemo kroz pisanje životopisa, molbi i konačno razgovora za posao. Na Dan škole učenici su mogli prisustvovati  radionici koja bi im dala upravo tu sigurnost, naučila ih pravila i malene trikove koji mogu napraviti veliku razliku u odnosu na ostatak kandidata za isti posao.

Svi sudionici dobili su brošure na koje se pišu životopisi te papir sa savjetima za pisanje dobrog životopisa. Nakon kratke prezentacije i sami su se okušali u pisanju uz pomoć voditeljice radionice i psihologinje škole. Kao šlag na kraju svega jedna učenica sudjelovala je u jednom za posao tipičnom razgovoru kako bi sudionici vidjeli kako to izgleda u realnosti. Psihologinja i voditeljica programa učenicima su postavljale različita tipična pitanja koja vrlo često pitaju ljude na razgovorima za posao. Na kraju se razgovor proanalizirao sa sudionicima i naglasila se važnost neverbalne komunikacije kao ključa za uspjeh.

Učenici su bili veoma zadovoljni radionicom koja ih je poučila stvarima koje se inače u školi ne uče, a vrlo su bitne za dobro snalaženje u skoroj budućnosti.

David Bernetić (3.4)


Matematika

Tijekom Dana škole organizirani su brojni sadržaji za matematičare. Predstavljena su rješenja zadataka sa školske razine Natjecanja iz matematike, dr. sc. Sanda Bujačić i dr. sc. Doris Dumičić Danilović održale su Matematičke igre s čvorovima, a dr. sc. Miljen Mikić na kraju je programa testirao sposobnosti naših matematičara koji su se okušali u moru matematičkih zadataka i problema. Nadajmo se da su ih dobro riješili.

Petra Lukić (3.4)

Kako da ti u vezi bude super?

Radionicu Kako da ti u vezi bude super, uz pomoć profesorice, vodile su učenice trećih razreda te su nam kroz zabavne listiće približile temu. Započelo je s mišljenjima učenika koja su ilustrirala stereotipe o oba spola  – što je donijelo i nekoliko smiješnih provala – te se to nadovezalo na stereotipe o vezama i kakve one mogu biti. Govorilo se o pravima koja svatko ima u vezama, kao što je pravo reći ne, pravo na prekid, pravo na druženje s prijateljima, pravo na slobodu. Potom smo trebali odgovoriti koje je od njih najvažnije, a koje najteže za ostvariti. Također su nam bile predstavljene tvrdnje o vezama i komentar koji bi poljuljao ili pojačao naše stavove o njima. Bili smo pitani slažemo li se s njima ili ne, pa su se čula mišljenja učenika o tome kakve bi veze trebale biti, što svaki od partnera smije i treba raditi te koliko je važno poštovati drugoga i njegova prava. No, nismo se držali samo dobrih strana veze. U grupama smo imali priliku čitati tekstove koji su prikazivali zlostavljanje, fizičko ili psihičko, te smo kroz tu kratku vježbu vidjeli kako se zlostavljanje manifestira i što se može učiniti ako se dogodi. Osim načina kako spriječiti zlostavljanje, pokazane su nam statistike i savjeti o tome te još nekoliko tvrdnji koje smo promatrali.

Atmosfera je bila zabavna iako su se učenici rijetko dobrovoljno javljali da podijele svoje mišljenje s ostalima, no uspjeli smo naučiti i promotriti ono što nam je radionica htjela pokazati – kako da nam u vezi bude super, i na što moramo paziti.

Veronika Vozila (2.1)

Izložba fotografija

Tijekom Dana škole mogli smo uživati i u portretima koje su pripremili članovi naše fotogrupe.




Thursday, January 21, 2016

Program Dana škole




Moguće su promjene u programu.

GOST IZNENAĐENJA NA DANU ŠKOLE:
Dolazi nam 3D printer iz Gradske knjižnice Rijeka!
Pronađite ga u 15 sati u učionici 210.

Završnica odbojkaškoga turnira (Dan škole)


14:30 maturanti – profesori
15:00 utakmica za 3. mjesto (4.4 – 2.5)
15:30 finale (3.4 – 4.5)