Wednesday, January 23, 2019

DAN ŠKOLE: Od jezika do izložbe fotografija (za drugi put)



Danas, 23. siječnja 2019., obilježili smo još jedan Dan škole.

Kao novinara dopala me časna uloga napisati osvrt s nekih događanja.

Za početak otišao sam u River PUB, gdje sam se otišao razbuditi i skupiti energiju koja mi je bila potrebna za izvršavanje zadatka, ali taj sam podatak možda mogao i preskočiti i odmah se naći u učionici 101, gdje se održavala radionica iz talijanskog.

Radionica na temu „L'amore attraverso il tempo‟ oliti „Ljubav kroz vrijeme‟ bila je zapravo igrokaz kojim su nas učenici drugih i trećih razreda odveli u prošlost. Prikazali su kako su se ljudi zavodili, voljeli i spajali najprije u vrijeme Petrarce, kada su brakovi bili dogovoreni, pa sve do danas kada se ljubav izražava preko raznih internetskih medija. I, kao, danas je lakše... hm?!

Sve u svemu... znate ono: „Nekoć davno postojala je šumica u kojoj su u svom tajnom naselju živjela malena stvorenja, a zvali su se Štrumpfovi. I bili su dobri.‟ E, tako su i učenici drugih i trećih razreda koji su sudjelovali u talijanskom igrokazu bili dobri (odlični, čak!) iako nisu Štrumpfovi. 

Nakon talijanskog put me vodio na drugi kat, u učionicu 209 na radionicu iz geografije. Priredili su je također učenici drugih i trećih razreda koji su u pratnji profesorice njemačkog jezika Đosi Cetine-Romih i profesorice geografije Renate Grbac bili na putovanju u Berlin i Dresden. Tu sam čuo razne zanimljive stvari. Od općenitih podataka o Berlinu i Dresdenu, multikulturalnosti Berlina, pregleda Berlina tijekom povijesti, pa sve do činjenice kako površina našeg grada od 44 kvadratna kilometra iznosi tek 4,89 % površine Berlina. 

Nakon prezentacija o gradovima Dorotea Ferizović, koja je bila dio programa razmjene učenika, zanimljivim izlaganjem opisala nam je dva tjedna provedena u Leipzigu, gdje se upoznala  i družila s mladim ljudima iz raznih krajeva svijeta.

Na samom kraju geografske radionice podijeljene su diplome DSD-a.

Kako sam se zadržao na ovoj bogatoj i zanimljivoj radionici iz geografije, na izložbu fotografija, koja mi je također bila na popisu želja za obići, uspio sam, nažalost, baciti samo letimičan pogled. Nadam se da će se još neko vrijeme moći razgledati.

Eto... tako sam proveo svoj zadnji gimnazijski Dan škole, ali poslužit ću se  Balaševićevim riječima i reći: 
„Nadam se da ćemo se još videti u nekom drugom gradu,
na nekoj drugoj predstavi,
u nekom drugom cirkusu.‟

Lovro Šimek (4.1)

Raspjevani kraj još jednog Dana škole


Brojni učenici, sadašnji i bivši profesori, ali i ostali djelatnici škole, dobro su se zabavili i raspjevali danas u učionici 106. Ondje su se od 17:15 do 18 sati održale karaoke u kojima se bilo tko mogao okušati. Kako bi ohrabrili ostale, profesor Boneta i knjižničarka Leonila Marač pjesmom Justina Biebera probili su led. Bilo je onih hrabrijih od kojih smo čuli više izvedba, no ni oni sramežljiviji nisu razočarali. Svi su se odlučili pjevati pjesme stranih izvođača, pa smo čuli popularni „Despacito“ i više pjesama poznatog Ed Sheerana. Karaoke, kao i Dan škole, zatvorili su učenici drugog razreda izvedbom pjesme „All Star“ u kojoj su im se rado pridružili svi prisutni.

Ines Brusić (4.1)

DAN ŠKOLE: Story Map GIS

Učenici 4.5 razreda Lea Subotić, Eva Šustar, Luka Šantek i Eugen Car predstavili su nam Story Map pomoću geografskoga informacijskog sustava. Služiti GIS-om naučili su se na fakultativnoj nastavi. 

Upoznali su nas s industrijskom baštinom grada Rijeke od 19. do 21. stoljeća te opisali kako im je bilo na satima Geoinformatike. Njima je ovo drugo predavanje, prvo su održali u Zagrebu, na predstavljanju tvrtke GDi.

Viktoria Kršulj (4.5)

DAN ŠKOLE: Odbojkaški turnir


Nakon tjedan dana odbojkaškog turnira u igri su ostale najbolje ekipe. Tijekom Dana škole naši su se odbojkaši sastajali u školskoj dvorani od 15 do 17:30.

U 15 je bila poluzavršnica te su se ekipe borile za ulazak u finale. Također se odigrala revijalna utakmica između profesora i maturanata u kojoj su pobijedili učenici. Završnica, borba 3.5 i 4.1, započela je u 16:30. Nakon teške i zanimljive utakmice pobjedu su odnijeli učenici 3.5 razreda.

Odbojkaški turnir bio je jedan od najzanimljivijih događaja današnjeg dana jer su se učenici, ali i profesori, opustili i uživali u sportu i druženju.

Borna Bezić i Lucija Žeželj (1.4)

DAN ŠKOLE: Natjecanje u rješavanju Fermijevih problema

Sudeći po velikom broju prisutnih učenika, posebno je zanimljiva bila radionica na kojoj su se rješavali Fermijevi problemi. Učenici su bili podijeljeni u skupine te su pokušavali dati što točniji odgovor na pitanja kao što su „Koliko slova ima u knjizi od 500 stranica?‟ ili „Koliko kokica stane u jednu učionicu? Radionicu su vodili profesori fizike, koji su na kraju i podijelili nagrade trima najuspješnijim grupama. 

Jelena Hauser (4.1)

DAN ŠKOLE: Sfera

Učenice 3.2 razreda Nina Baričević i Ivana Madžarević pripremile su zanimljivu radionicu nazvanu Sfera. U svojoj su prezentaciji usporedile sfere i kružnice te prikazale kartografske projekcije. Ideju za radionicu dobile su na predavanju kojemu su ranije prisustvovale.

Jelena Hauser (4.1)

DAN ŠKOLE: Zenonovi paradoksi


Na samome početku ovogodišnjega Dana škole bila je radionica o Zenonovim paradoksima koju su organizirali učenici 4.4 razreda. Nakon što smo se upoznali sa Zenonom, čuli smo njegov poznati paradoks o utrci Ahila i kornjače. Učenici su demonstrirali utrku te pomoću klasične i kvantne fizike objasnili zašto je nemoguće da Ahil nikada ne dostigne kornjaču kao što je tvrdio Zenon u svome paradoksu.

Jelena Hauser (4.1)

DAN ŠKOLE: KvizoGAMija

U sklopu Dana škole, 23. siječnja 2019. godine, organizirano je mnoštvo kreativnih aktivnosti namijenjenih učenicima Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka, a jedna od njih bila je i KvizoGAMija – zanimljivi pub kviz.

Kviz je održan u školskoj knjižnici. Organizirala ga je profesorica Marija Rađa, no pitanja je osmislio naš učenik Ivor Meštrović. Sastojao se od 40 različitih pitanja, a svako od njih ticalo se nekog predmeta. Uz smijeh i grickalice natjecale su se četiri razredne ekipe; učenici 4.4, 2.5 te muška i ženska ekipa 2.3 razreda.

Naposljetku su pobjedu odnijeli učenici 4.4 razreda, a drugo mjesto dečki iz 2.3. Treća na ljestvici pronašla se ekipa 2.5 razreda. Svi su učenici bili nagrađeni, a program Dana škole obogaćen još jednom zabavnom radionicom.


Lucija Kamber (1.4)

DAN ŠKOLE: Susjedi matematičari

U učionici 303 u 14 i 30 organiziran je matematički kviz. Kvizu su prisustvovali učenici Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka i Prve riječke hrvatske gimnazije podijeljeni u šest ekipa po četiri učenika. Od početka je rivalstvo bilo vidljivo i svi su željeli pobijediti. Ekipe su dobile nazive po poznatim matematičarima. Kviz se sastojao od četiri kruga. U prvom krugu trebali su riješiti 12 zadataka za 15 minuta. Između prvog i drugog kviza ubačena je igra asocijacija kako bi se natjecatelji odmorili. Za to vrijeme drugi su učenici pregledavali njihove odgovore. U drugom krugu predviđeno je bilo rješavanje četiriju zadataka u pet minuta te nakon toga još četiriju zadataka u pet minuta. Kao odmor uslijedila je još jedna igra asocijacija koja je ubrzo završila uzastopnim pogađanjima učenika ekipe Brahmagupta. Ekipa Euripid imala je najbolje rezultate u trećem krugu te je osigurala mjesto u finalu dok su ostale dvije ekipe morale proći dodatno natjecanje kako bi se odlučilo koja prolazi. Završni test natjecatelja sastojao se od pet težih pitanja za koja su imali dvije minute po pitanju. Kviz je završio pobjedom ekipe Euripid koja je imala jedan bod više od gubitničke ekipe. Kao nagradu svaki od četiriju učenika dobio je šalicu i čokoladu.

Borna Bezić (1.4)

DAN ŠKOLE: Likovna radionica

Bilo je 13:17 kada sam se spustila u školski podrum i ušla u učionicu 006. Malo sam zakasnila na radionicu. Lijevo od mene sjedila je Maja Zalokar, profesorica likovne umjetnosti i crtala Gehryjevu „Kliniku za mentalne bolesti“. Ta zgrada zanimljivog valovitog krova pripada modernoj arhitekturi. Ono što je ostalim učenicima bilo ponuđeno za crtanje upravo je arhitektura – moderna ili engleska gotika. Mogli ste, naravno, crtati što god ste htjeli, ali tema radionice bila su arhitektonska djela velikih umjetnika. Uočila sam i crtež Hektorova oka, podrijetlom iz nekog egipatskog hijeroglifa. Za svakim stolom slušala se glazba; ili u ušima uglavnom prvaša ili po ovalnoj učionici s dobrom akustikom.

I onda se dogodilo… Ništa. Bila je to mirna radionica utorkom, do polovice puna djecom koja svoje dane, pa tako i Dan škole, provode usavršavajući svoje likovno umijeće. Atmosfera je pokazala da si i u školi svakog 23. siječnja možeš dopustiti raditi upravo ono što želiš i da završni radovi bez pritiska i nametanja mogu ispasti odlično.


Daria Polić (4.3)

DAN ŠKOLE: Matematička lektira (radionica 3.1 i 3.4 razreda)

Učenici trećih razreda u učionici 305 prikazali su nam svijet matematike pomoću knjiga koje su pročitali. U 90 minuta devetero je učenika ispričalo brojne zanimljive priče. U 15:30 predavanje su započele četiri učenice 3.4 razreda govoreći o dvobojima među pitagorejcima tijekom povijesti. Nakon njih knjigu „Čovjek koji je brojio“ predstavila su tri učenika, također 3.4 razreda. Ispričali su nam pet priča o Beremizu, matematičaru koji je putujući rješavao mnoge probleme. O matematičkom genu i tome jesu li ljudi rođeni s darom za matematiku informirala nas je učenica 3.1. Njezina kolegica predstavila nam je Feynmana te nas zainteresirala detaljima iz njegova života. Učenici su nam dokazali kako lektire i matematika ne moraju nužno biti dosadne te kako njihov spoj može zainteresirati mnoge.

Ines Brusić (4.1)

DAN ŠKOLE: Potraga za izvanzemaljcima

U učionici 304 od 14:40 do 15:40 profesor fizike Petar Jelača održao je jedno vrlo zanimljivo predavanje pod naslovom „Potraga za izvanzemaljcima“. Na interaktivan način približio nam je i protumačio razna pitanja i nedoumice vezane za astrobiologiju. Predavanje se sastojalo od dva dijela. 

U prvom dijelu profesor nam je razjasnio šarolikost i rasprostranjenost života na Zemlji te pitanje „Što su to zapravo uvjeti života?“ Kada se nas ljude pita da nabrojimo uvjete života, svatko bi rekao: „Umjerene temperature, dovoljno hrane i topli krevet“.  No svijet je toliko velik i raznolik da ljudi ni ne mogu pojmiti u kakvim se sve uvjetima odvija život i kakvi sve raznoliki i posebni organizmi postoje. Primjerice, neke bakterije mogu živjeti u ekstremnim uvjetima kao što su iznimno visoke ili pak niske temperature. U jednom kalifornijskom jezeru znanstvenici su pronašli bakteriju koja, kad joj ponestane fosfora, u sebe ugrađuje arsen. Fascinantno je to što je arsen otrovan. Još stotine i stotine takvih slučajeva postoje, a da mi to ni ne primjećujemo jer je takav oblik života ljudskom oku nevidljiv. Zašto je bilo potrebno sve ovo naglasiti? Upravo zato što se treba postaviti pitanje „Što znanstvenici traže kada netko spomene izvanzemaljski život?“ Traže li mala zelena stvorenja koja putuju na letećim tanjurima ili nešto puno, puno jednostavnije; nešto iz čega se i razvio život onakav kakav je danas na Zemlji. Riječ je o vrlo jednostavnim i primitivnim organizmima. Jer ako na Zemlji postoji takav oblik života, tj. oblik života u iznimno ekstremnim uvjetima, zašto ne bi postojao i izvan Zemlje u također istim takvim ekstremnim  sredinama. Kod traženja takvog oblika života jako su aktualni sateliti plinovitih divova, primjerice, Jupiterov satelit Europa. To je bilo to što se tiče prvog dijela predavanja.

U drugom dijelu profesor je iznio niz činjenica i teorija vezanih za ono što ljudi zamišljaju pri pomisli na izvanzemaljce; tehnološke inteligentne civilizacije. Ovakve teme otvaraju brojna pitanja zato što se uvijek možemo pitati: „Ako postoje takve civilizacije, zašto nisu ostvarile kontakt s nama?“ ili, pak, „Ako postoje takve civilizacije,  zašto bi uopće kontaktirale s nama?“ Zanimljivo je to što smo mi ljudi čak pokušali stupiti u kontakt s izvanzemaljcima šaljući razne sonde u svemir, no još uvijek nema odgovora. Predavanje je profesor završio nečim čime bih i ja završila ovaj članak. Radi se o citatu koji na jedan šaljiv i jednostavan način daje odgovor  upravo na ovu temu.

„Postoje dvije mogućnosti: ili smo sami u svemiru ili nismo sami u svemiru. Obje su zastrašujuće.“ (Arthur C. Clark)

Maritea Arelić (1.4)

DAN ŠKOLE: Dronovi današnjice


U učionici 306 odvila se prezentacija o programiranom upravljanju dronova. Prezentacija je započela zanimljivim predavanjima o proizvodnji i upravljanju dronova koja su vodili članovi RiTeh Drone Teama: Mateo Grgorinić, Matilda Benac, Igor Vukas i Franko Hržić. Kada su predavanja završila, svi prisutni imali su priliku pokušati upravljati dronom u simulaciji i gledati voditelje dok upravljaju njima. Simulacija je bila odlično napravljena i sastojala se od dva dijela: monitora računala koji je prikazivao perspektivu drona i upravljača kojime smo kontrolirali simulaciju. Svi su otišli s puno više znanja nego što su došli jer su Mateo, Matilda, Igor i Franko bili i više nego spremni pomoći i odgovoriti na sva pitanja zainteresiranih učenika.

Jakov Gligora (1.4)

DAN ŠKOLE: GEO kviz

Učenici 4.5 razreda organizirali su GEO kviz za gamovce u učionici 212. Na taj smo se način prisjetili gradiva geografije i bolje upoznali s nacionalnim parkovima, parkovima prirode, strogim rezervatima i ostalim blagodatima Lijepe Naše. Lea Subotić, Lucija Marić, Marija Bogdanić, Ivona Zaharija, Eva Šustar, Luka Greblo i Kornelija Badurina pobrinuli su se da kviz bude edukativnog i zanimljivog sadržaja.

Viktoria Kršulj (4.5)

DAN ŠKOLE: Novinarska radionica

Danas, 23. siječnja, naša škola Gimnazija Andrije Mohorovičića Rijeka obilježava Dan škole. Današnji dan ponešto je drukčiji od uobičajene nastave. Naime, od 14 do 18 sati održavaju se radionice i programi različitih grana znanosti i tematike.

Mi, članovi novinarske skupine, dobili smo zadatak da svatko od nas poprati dio današnjega dana kako bi nam i ova proslava 27. rođendana GAM-a ostala u sjećanju. Neki su promatrali matematičke kvizove i predavanja o fizici te tako pobliže upoznali prirodoslovnu stranu naše škole. Održana su predavanja o povijesti i mitologiji te evoluciji i biološkim pojavama. Ljubitelji sporta odlučili su pratiti finale u odbojkaškom turniru. Sve to bit će objavljeno na stranici novinarske skupine zahvaljujući našim novinarima i profesoru Goranu Krapiću.

Lucija Žeželj (1.4)

Noa Jelić Matošević: „Ovaj je rad plod cjeloživotnog učenja“ (predavanje o prostornoj diversifikaciji života)


Zanimljivu prezentaciju pod naslovom „Onaj jedan put prije 300 milijuna godina kada su biljke počinile kolektivno samoubojstvo i na taj način izazvale prostornu diversifikaciju života“ održao je učenik 4.5 razreda Noa Jelić Matošević. Predavanje je započelo u 14:30 u učionici 302. Na pristupačan način pokazao nam je što se sve moralo dogoditi da bi na Zemlji uopće postojali dinosauri. Učenici su konstantno pristizali pa se na kraju prezentacije nije moglo naći nijedno slobodno mjesto. Noa je sam pripremao svoju prezentaciju. Za samu izradu i pripremu bila su mu potrebna dva tjedna, ali, kako on sam kaže, o ovakvim temama uči se cijeli život.
Ines Brusić (4.1)

DAN ŠKOLE: Uvodni dio programa

Svake godine Gimnazija Andrije Mohorovičića Rijeka obilježava Dan škole. Ove je godine naša škola 23. siječnja proslavila svoj 27. rođendan i u čast tome organiziran je zabavan program prepun različitih radionica, kako bi svaki učenik pronašao sebi blisku i zanimljivu temu.

Program je započeo u 14 sati, a vodio ga je naš učenik Karlo Barjaktarić iz 3.4 razreda. Za početak učenici su se opustili uz djelo „Zvoni pjesma“ Josipa Kaplana koje je izveo Združeni pjevački zbor učenika Prve riječke hrvatske gimnazije te Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka uz mentoricu Andreu Kopri, profesoricu glazbene umjetnosti. Nakon pjesme učenici 4.4 razreda interpretirali su pjesme The Polecats: „Make a Circuit With Me“  i  They Might Be Giants: „Why Does the Sun Shine“. Zatim smo se Beatlesima na retro način prisjetili Fife 98 koju će danas učenici moći vidjeti, a, naravno, i isprobati. Uz njih  smo se prisjetili i slavnoga benda Queen. Njihovu poznatu pjesmu „Don't Stop Me Now“ i pjesmu „Starlight“ Starseta tumačili su naši maturanti, ponovno učenici 4.4 razreda, koje je pripremala profesorica Ana Buchberger Đaković. No, nakon dva tumačenja, učenici 4.4 odlučili su „staviti točku na i“ te su nas zadivili svojom posljednjom interpretacijom pjesme „UV zrake“ poznatog hrvatskog benda TBF-a.

Nakon što su nas Združeni pjevački zbor i maturanti 4.4 razreda oduševili svojim izvedbama, kao šećer na kraju voditelj Karlo nabrojio nam je sve aktivnosti na kojima danas možemo sudjelovati, a nakon toga ravnatelj Henry Ponte održao govor dobrodošlice svima prisutnima te je tako započeo još jedan drukčiji, zabavan i poseban Dan škole.

Lucija Kamber (1.4)

Dan škole (23. siječnja 2019.)

Naša je novinarska skupina spremna za današnji dan. Učionica 403 uskoro će se pretvoriti u novinarsku redakciju. Naši će novinari popratiti događanja te ćemo članke objavljivati na ovoj stranici.


Saturday, January 12, 2019

Što danas rade bivši učenici: Marin Erny, student FER-a

Marin Erny i Tina Bakić,
bivši učenici 4.4 razreda
Marin Erny ove je godine bio najbolje plasirani gamovac na FER-ovoj upisnoj listi te je kao nagradu dobio poklon-bon koji je mogao iskoristiti u skriptarnici FER-a. Naime, FER nagrađuje učenike onih škola iz kojih dobiva najuspješnije studente. Navedenu su nagradu dobili i gamovci koji su prethodnih godina upisivali FER.

Marin Erny, bivši polaznik prirodoslovno-matematičkoga smjera Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka, ostvario je jedan od najboljih  rezultata državne mature od učenika naše škole. Primarni cilj, koji je naposljetku i ostvario, bio mu je upis Fakulteta elektrotehnike i računarstava u Zagrebu. Za FER se odlučio zbog ljubavi prema fizici i tehničkim znanostima koje su ga, kako kaže, oduvijek zanimale. Iako većina učenika smatra kako državna matura sa sobom donosi i velik stres, Marin Erny navodi kako je njegovo pro/preživljavanje mature bilo upravo suprotno. Za manjak stresa na maturi veliku je ulogu odigrala i njegova pripremljenost tijekom sve četiri godine srednjoškolskoga obrazovanja. Erny smatra kako mu je Gimnazija Andrije Mohorovičića pružila odličnu podlogu za daljnji nastavak školovanja, pa se i manje trebao pripremati uoči državne mature. Navodi kako na fakultet ne gleda kao na dodatnu obvezu, već kao na nešto što ga ispunjava i čini sretnim. Prvi su mu dojmovi kao studentu i više nego dobri te kaže da uspijeva pronaći vremena i za privatni život. Naposljetku, možemo mu samo poželjeti puno sreće u nastavku obrazovanja te ispunjenje svih ciljeva koje je pred sebe postavio.

Jakov Čarija (4.5)