MOHO

Riječ je o projektu koji Prirodoslovna i grafička škola Rijeka  već nekoliko godina organizira u suradnji s Institutom Ruđer Bošković . Maritea Arelić (prvi red, lijevo, privatna fotografija) Završni tjedan ljetnih praznika u Prirodoslovnoj i grafičkoj školi Rijeka obilježili su brojni pokusi mladih kemičara koji su se ondje okupili sudjelujući na Petoj ljetnoj školi kemije . Riječ je o projektu koji Prirodoslovna i grafička škola Rijeka već nekoliko godina organizira u suradnji s Institutom Ruđer Bošković .  Ljetna škola kemije namijenjena je srednjoškolcima koji žele proširiti svoje znanje iz kemije te joj pristupiti na kompleksniji i sveobuhvatniji način negoli se to čini u školskim udžbenicima. Škola je u potpunosti besplatna , no preduvjet za sudjelovanje jest prisustvovanje državnom Natjecanju iz kemije unutar posljednje dvije godine. Ove je godine čak 20 učenika iz raznih dijelova Hrvatske pristiglo u Rijeku kako bi sudjelovalo na tom odličnom projektu. Program ...

Jesenski povjetarac raznosi suho lišće. Njegovo fijukanje i poneki zalutali zvuk automobila sve je što se može čuti u učionici. No, nedugo zatim, monotonost zadnjega sata raspršuju zveketanje mačeva, fantastični izumi i lepršanje krinolina! Sat započinje učenicima već poznatim riječima: „To je, zapravo jedna nevjerojatna priča…“ Pomislili ste na sat povijesti profesora Ivana Vitasa , zar ne?   Učenici ovogodišnjih drugih razreda opće gimnazije koji su odabrali izbornu nastavu povijesti 23. su rujna 2021. s profesorom Vitasom posjetili Muzej grada Rijeke smješten u Palači šećerane. Razgovor s profesorom našoj je redakciji otkrio sve o dojmovima učenika i profesora. A za vas, naše čitatelje, saznali smo i isplati li se baciti oko na ovaj ili neke od drugih povijesnih sadržaja Rijeke!   Muzej grada Rijeke (autorica fotografije: Nina Perušić, 2.1) Što Vam se svidjelo kod postave Muzeja? Imate li neke kritike na odabran sadržaj ili način na koji je predstavljen?   Ka...

U petak, na završnome danu Svjetskoga tjedna svemira u GAM-u, svoja su predavanja održali David Vodopija, Dino Gržinić i Petar Dušević . Od njih smo saznali što su to vodikovi oblaci, kozmičke zrake i teraformiranje. Također, istoga su dana učenici 3.4 razreda s nastavnicom Doris Žibert održali opušten nastavni sat Geografije. Na njemu su se zasladili svemirskim kolačićima te slušali top-listu svemirskih pjesama. Svemirski kolačići Prvi su, pak, razredi imali prilike pogledati prošlogodišnje filmove nastale u okviru projekta Književni svemir Arthura C. Clarkea . Zahvaljujemo učenicima i nastavnicima na predavanjima te sudjelovanju . Veliko hvala profesoru Jelači i profesorici Nikolaus , koji su nas potaknuli na uključivanje te nam priuštili zanimljiv i zabavan Tjedan svemira.   Lucija Žeželj (4.4)

Učenik Petar Dušević iz 4.5 razreda održao je predavanje Teraformiranje , čime je htio naglasiti važnost našega planeta i objasniti koliko je težak prelazak cijele civilizacije na neki drugi planet. Teraformiranje planirana je pretvorba nekoga planeta u nastanjiv ekosustav. Jedini kandidati za teraformiranje u našem Sunčevu sustavu jesu planeti Mars i Venera, ali govori se i o našem najvećem satelitu Mjesecu. Objasnio nam je da je to projekt koji bi trajao stoljećima jer znanost mora prijeći ogromne i vrlo teške prepreke. Problemi koji bi se javili kod teraformiranja Mjeseca jesu to što Mjesec nema atmosferu, nema vodu, ima jako slabu gravitaciju, jako puno radijacije i jedan okretaj traje 29 dana. Oko Marsa se nalazi rijetka i otrovna atmosfera te Mars također ima slabu gravitaciju. Mars je relativno jako udaljen od Sunca, što također predstavlja problem kod teraformiranja. Na Marsu se nalazi otrovna zemlja i također ima jako puno radijacije. Govoreći o Veneri, najveći je problem ...

Dino Gržinić , učenik 4.5 razreda, pripremio je predavanje Kozmičke zrake . Auguste Piccard bio je prvi čovjek u stratosferi 1931. godine te je otišao gore smatrajući da je u svemiru zračenje manje nego na površini Zemlje. Međutim, znanost je kasnije utvrdila potpuno suprotno. Dino nam je objasnio da postoje primarne i sekundarne kozmičke zrake . Primarne kozmičke zrake nastaju u crnim rupama te kada takve kozmičke zrake stignu u našu atmosferu, sudaraju se s česticama zraka te tako nastaju sekundarne kozmičke zrake. Naučili smo da najviše kozmičkih zraka na Zemlji ima na magnetskim polovima jer su tamo izvori magnetskih silnica. Iako kozmičke zrake imaju utjecaj na ljudski organizam, ne predstavljaju nam nikakvu prijetnju jer je čovječanstvo prilagođeno, ali može doći do pojave karcinoma kod astronauta i pilota koji su izloženi jakim kozmičkim zrakama.   Lucija Žeželj (4.4)

Učenik 4.4 razreda David Vodopija održao je predavanje U potrazi za vodikovim oblacima te nam je svojom prezentacijom prikazao indirektan dokaz tamne tvari. Naučili smo da je rotacijski profil graf koji prikazuje međuovisnost brzine rotacije o udaljenosti od središta. Također smo naučili da je moguća detekcija neutralnoga vodika zahvaljujući njegovoj širokoj rasprostranjenosti po galaksijama. Najbolji primjer ovakve rotacijske krivulje jest izračun mase Mliječne staze. David Vodopija Lucija Žeželj (4.4)

Današnje predavanje Žene u svemiru održao je Rene Peloza, učenik 3.3 razreda . On nam je objasnio važnost žena u znanosti i upoznao nas s najuspješnijim ženama koje su posjetile svemir ili sudjelovale u određenoj grupi koja se bavi njegovim proučavanjem. Rene Peloza Saznali smo tako da je Valentina Tereshkova prva i najmlađa žena u svemiru. Ona je 1963. otišla sama na misiju u raketi Vostok 6 te se vratila nakon tri dana. Zahvaljujući svojemu znanju i angažmanu, osvojila je dvije nagrade: Hero of the Soviet Union i Order of Lenin. Prva Britanka i prva zapadnoeuropska žena u svemiru bila je Helen Sharman , koja se osim astronomijom bavila i kemijom. Prva Amerikanka koja je otputovala u svemir bila je Sally Ride . Ona je fizičarka i astronomkinja poznata po borbi protiv diskriminacije. U povijesti žene nisu imale ista prava kao muškarci pa se smatralo da nemaju ni jednake sposobnosti. Zato su joj novinari postavljali ovakva pitanja: „Plačeš li kad nešto krivo napraviš?“ Tako su je...

Svaki gamovac zna za  akcije volontiranja o kojima se skoro pa neprestano bruji po našim hodnicima, a iza svake stoji naša knjižničarka Leonila Marač koja je ujedno i osnivačica našega Volonterskog kluba . Volonterski klub naše škole djeluje već šest godina. Redovito se prikupljaju potrebna sredstva za Socijalnu samoposlugu Kruh sv. Elizabete , Dnevni centar Kuća utočišta te za Azil za životinje. Upoznati smo s nesretnim događajima koji su pogodili grad Petrinju i ostavili značajne posljedice za stanovnike grada među kojima se nalaze djeca i srednjoškolci. Naša gimnazija nije mogla ostati ravnodušna znajući da naši vršnjaci nemaju adekvatne uvjete za obrazovanje, stoga je na inicijativu naše knjižničarke Leonile Marač započeta još jedna humanitarna akcija prikupljanja školskoga pribora za učenike Srednje škole Petrinja . Jedna od mnogobrojnih donacija Ideja prikupljanja sredstava za petrinjske srednjoškolce donesena je već prošle godine te je tada originalno trebala biti prove...

Hoćemo li ikada poznavati sve(mir)? Naša škola, Gimnazija Andrije Mohorovičića, prepoznatljiva je po velikim uspjesima i visokoj zainteresiranosti za znanost, stoga je ovaj tjedan značajan za naše učenike i nastavnike. Naime, ovoga tjedna obilježavamo Svjetski tjedan svemira u GAM-u te nas čekaju mnogobrojna zanimljiva predavanja i radionice. Ove srijede, 6. listopada 2021. godine, bez okolišanja započeli smo s astrofizičkim predavanjima. Da GAM potiče učenike da oslobode svoj um i razvijaju se u području prirodnih znanosti, dokazuje činjenica da je upravo jedan od predavača naš bivši učenik. Riječ je o izv. prof. dr. sc. Marinu Karuzi, profesoru na Odjelu za fiziku (Zavod za eksperimentalnu i primijenjenu fiziku) riječkoga sveučilišta . Godine 1992. bio   je maturant ovih hodnika , a nakon toga započeo je studirati matematičke, fizičke i prirodne znanosti na Sveučilištu u Trstu gdje je i doktorirao fiziku. Napisao je mnogobrojne znanstvene radove te redovno javno djeluje d...

Danas nam je učenik 1.3 razreda Andrej Ažman održao predavanje o galaksiji Andromeda. Andromeda je najbliža našoj galaksiji, a naziva se još i Meisser 31. Spiralnoga je oblika, nalazi se u istoimenom zviježđu, a od Zemlje je udaljena 2.5 milijuna svjetlosnih godina. Prvi put opisao ju je perzijski astronom Abd al-Rahman 964. godine. Simon Marius prvi ju je promatrao teleskopom, a njemački astronom Walter Baade predstavio kao galaksiju. Sudbina Andromedine galaksije sudaranje je s našom galaksijom. Predviđa se da će se to dogoditi za otprilike 4.3 milijarde godina te da će tim sudarom samo nastati jedna veća i vidljivija galaksija. Nama su još bliske galaksije Veliki i Mali Magellanov oblak. Predavanje Andreja Ažmana Zahvaljujemo Andreju Ažmanu na zanimljivu predavanju i sudjelovanju na Svjetskome tjednu svemira u GAM-u.   Lucija Žeželj (4.4)

Danas su započela događanja u okviru Svjetskoga tjedna svemira u GAM-u . Šesti je listopada tako nazvan Srijeda u GAM-u s astrofizičarima . Naime, imali smo prilike čuti dva predavanja hrvatskih astrofizičara – jedno u jutarnjim satima, a jedno točno u podne. Prva je na redu bila dr. sc. Lana Ceraj . Ona je završila fiziku na PMF-u te 2020. godine obranila doktorat iz astrofizike. Sada radi na Institutu Ruđer Bošković te kao vanjska suradnica drži vježbe na PMF-u . Mrežne stranice Lane Ceraj Lana Ceraj opisala nam je svoje školovanje, put do titule doktorice znanosti te održala predavanje „U lovu na kozmičke zvijeri“ . Ona je nakon završene X. gimnazije upisala Fakultet strojarstva i brodogradnje, smjer zrakoplovstvo, ali je nakon prve godine studiranja shvatila da je to ne zanima i prebacila se na PMF, odjel fizika – istraživački smjer. Na petoj godini, pri odabiru teme za diplomski rad, upoznala je profesorice Vernessu Smoičić i Jacintu Dellhaize, koje su joj predložile temu. Bu...

Svjetski tjedan svemira obilježava se svake godine u listopadu. Ovogodišnja su tema Žene u svemiru . Školska novinarka Lucija Žeželj pratit će naš školski program od 6. do 8. listopada. Pano su uredili Vedrana Mihaljević, Lucija Orlić, Leonarda Buneta, Marija Šverko i Rene Peloza (3.3) Program Srijeda u GAM-u s astrofizičarima (6. listopada) 6. listopada u 8 sati   astrofizičarka Lana Ceraj s Instituta Ruđer Bošković održat će preko aplikacije Zoom predavanje na koje će se osim naših učenika priključiti i učenici III. gimnazije Zagreb i Pomorske škola Bakar. 6. listopada 6. i 7. sat posjetit će nas fizičar Marin Karuza s Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci i održati predavanje. 8. listopada 3.4 razred s nastavnicom Doris Žibert uz razne će aktivnosti obilježiti Svemirski dan (Nika Duraković: predavanje o svemirskom turizmu, Laura Afrić i Ana Šubat: plakat o misiji Lucy, Renee Gulan i Eleonora Chersi: izrada stripa, Elena Matić, Ema Juriša i Klara Matković: Spotify, top...

Mini olimpijada iz astronomije i astrofizike održana je u Mađarskoj od 27. do 29. kolovoza 2021. godine. Na olimpijadi su sudjelovala 32 najbolja učenika koja se bave astronomijom i astrofizikom iz Hrvatske, Mađarske, Slovačke, Slovenije i Srbije. Hrvatska je imala četiri predstavnika, od kojih je jedan učenik naše škole,  Petar Dušević  iz 4.5 razreda.  Natjecanje iz astronomije 2019. (arhiva) Marta Kaluđerović, mentor Petar Jelača, Massimiliano Marcel i Petar Dušević (dolje) Natjecanje se održalo u gradu Baja u Mađarskoj, a sastojalo se od četiriju dijela: 1. p romatranje noćnoga neba, 2. teorija, 3. obrada podataka i 4. snalaženje na umjetnom noćnom nebu (planetarij). Ono je poslužilo kao uvertira za Međunarodnu olimpijadu iz astronomije i astrofizike – IOAA , koja će se  održati online od 14. do 21. studenoga 2021. godine. Petar Dušević  godinama niže uspjehe. Član je školskoga Crobotics Teama te je svih ovih godina imao zapažene rezultate iz astronomije....