Povodom Dana škole učenici su imali
priliku upoznati bogatu i zanimljivu povijest Riječkoga karnevala, jedne od
najprepoznatljivijih tradicija našega kraja. Predavanje je održala nastavnica
Renata Radan, a nakon nje predstavile su se i ostale grupe koje su dodatno
obogatile program.
 |
| Nastavnica Renata Radan predstavlja Riječki karneval |
Iako se danas Riječki karneval smatra
simbolom veselja, slobode i zajedništva njegov put do toga statusa bio je dug i
nimalo jednostavan. Najstariji pisani trag o običaju maskiranja u Rijeci
potječe još iz 1449. godine, kada je Gradsko vijeće donijelo strogu odredbu
prema kojoj je svatko tko bi se maskirao mogao biti kažnjen odsijecanjem ruke,
visokom globom ili zatvorom. Iznimka su bili gosti maskiranih plesova u
Kaštelu, što pokazuje koliko je maskiranje već tada bilo prisutno u životu
grada.
 |
| Predstavljanje skupina u učionici 209 |
Tijekom povijesti karnevalski su običaji
često bili ograničavani i zabranjivani. Tako je 1718. godine biskupskom uredbom
svećenicima zabranjeno sudjelovanje u maškarama, koje su proglašene „đavolskim
djelom“. Nezadovoljstvo građana zabilježeno je i 1879. godine, kada su zbog
nevremena otkazane sve karnevalske zabave na Korzu, bez mogućnosti njihova
odgađanja. Početkom 20. stoljeća, točnije 1903. godine, gradske vlasti donijele
su pravila ponašanja maškara na Korzu, a promet je u vrijeme karnevala bio u
potpunosti obustavljen.
Unatoč brojnim zabranama karnevalska
tradicija nije nestala. Naprotiv, 1982. godine započinje suvremeni Riječki
karneval, a prve tri službene grupe bile su Halubajski zvončari, Lako ćemo i
Pehinarski feštari. Od tada karneval neprestano raste – 1995. godine uvršten je
među „501 must be there“ događaja u svijetu, dok danas okuplja tisuće
sudionika. Godine 1995. postaje član FECC-a (Federation of European Carnival Cities), čime je Rijeka službeno ušla u krug najvažnijih europskih karnevalskih gradova. Tako je 2025. godine sudjelovalo čak 109 grupa i oko 11 000 maškara.
.jpg) |
| Nastavnica Renata Radan s predstavnikom skupine Lako ćemo |
Nastavnica Renata Radan istaknula je
kako karnevalski običaji potječu još od 7. stoljeća te čine važan dio kulturnog
i prostornog identiteta našega kraja. Upravo zato važno je običaj maskiranja
sačuvati, obogatiti i prenijeti na nove generacije.
Poruka predavanja bila je jasna –
tradicija živi samo ako u njoj sudjelujemo. Riječki karneval nije samo povorka,
već priča o identitetu, zajedništvu i sjećanju na vlastite korijene. Kako je
zaključeno na kraju programa: da se užanca ne zatare i da znamo ki smo i od
kuda smo – živio pust!
Petra Španjić (4.4)